Nemam šta da dodam

Nemam šta da dodam
Mirjana Kusmuk
11.10.2014 08:08

Od 50 svršenih ili studenata završnih godina novinarstva, politikologije, sociologije, ekonomije, prava, filozofije jedan jedini zna da je Gavrilo Princip rođen u Grahovu. Troje je odgovorilo da je Gavrilo Princip rođen u Sarajevu, a jedan u Beogradu. Ostali nisu odgovorili ništa.

Jedan odgovor na pitanje gdje je potpisan Mirovni sporazum za BiH glasi "1953-1954 u Beogradu", a drugi "u Hagu".

Odgovori novinara

Nijedan od oko 100 onih koji žele da se bave novinarstvom ne zna ko je napisao "Majstora i Margaritu". Samo dvoje njih pokušalo je da odgovori na to pitanje, a odgovori su glasili: "Mik Dizdar" i "Nabukov".

Samo jedan ispitanik znao je odgovor na pitanje ko je režirao film "Sjećaš li se Doli Bel". Jedan je pokušao da odgovori, a odgovor je glasio: "Doli Bel" režirao je Vudi Alen. Ostali nisu odgovorili ništa.

Ovo su rezultati pismenih testova opšte informisanosti na koje je odgovaralo više od 150 mladih ljudi prijavljenih na konkurs "Glasa Srpske" i "Nezavisnih novina" za prijem mladih novinara.

Podijeljeni u četiri grupe različitih testova, najveći broj onih koji žele da se bave novinarstvom, onih koji su završili studije da bi bili novinari, onih koji su izučavali pravni i politički sistem nisu znali odgovore na posve jednostavna pitanja koja se tiču opšte informisanosti.

Svršeni student novinarstva trenutno na masteru odgovorio je da je predsjednik Vlade RS Igor Radojičić, od pet stranaka znao je da nabroji tri, a po njemu Savjet ministara BiH ima 16 ministarstava.

Diplomirani ekonomista odgovorio je da je RS od osnivanja do danas imala dvojicu predsjednika: Milana Jelića i Milorada Dodika, da se biskup banjalučki zove Vasilije, a da Narodna skupština RS broji 13 poslanika.

Za sve, ali baš za sve prijavljene na konkurs, glavni grad RS je Banjaluka, a samo jedan zna kako se rotiraju članovi Predsjedništva BiH.

Oni koji žele da se bave novinarstvom odgovorili su i ovako: vladika hercegovački zove se Irinej, osnivač "Epla" je Bil Gejts, osnivač "Epla" su SAD, potpredsjednik RS zove se Igor Tadić, novinska agencija RS zove se Beta, a novinska agencija Srbije zove se SRNA, generalni sekretar UN je Valentin Incko, a sjedište NATO-a je u Vašingtonu.

Svršeni student novinarstva sa FPN-a napisao je da Narodna skupština RS ima 14 poslanika, da se vojna misija u BiH zove UN, da spoljnu politiku BiH vodi Valentin Incko, a da je prvi predsjednik RS Milorad Dodik.

Njegov kolega test je riješio ovako: RS ima tri potpredsjednika, u FBiH postoje dva kantona, Dan i krsna slava RS proslavljaju se 28. avgusta. Ko je Peter Sorensen ne zna, ne zna ni ko je napisao "Majstora i Margaritu", niti kako se rotiraju članovi Predsjedništva, niti šta znači riječ "konstitutivnost".

Još jedan student novinarstva odgovara da se međunarodna vojna misija u BiH zove OEBS, ne zna koliko RS ima poslanika, niti gdje je sjedište NATO-a, za njega je ministar policije RS Stanislav Čađo.

Za njegovog kolegu sa istog fakulteta ministar finansija RS zove se Ilija Džombić, naziv Novinske agencije RS je "Glas Srpske", a Peter Sorensen je "preTsjedavajući".

Svršeni student politikolog napisao je da konstitutivnost znači "ustavnost" i da se Novinska agencija RS zove "Republička agencija za novinarstvo".

Njegov kolega, takođe politikolog, ne zna ko je predsjedavajući Savjeta ministara, ne zna ime generalnog sekretara UN, za njega u RS postoje tri grada, a poznata TV emisija koja je nedavno ukinuta u Srbiji je "Ćirilica".

Zanimljivo je da su samo dva ispitanika znala da je emisija koja je nedavno ukinuta i o kojoj se bruji posljednjih sedmica "Utisak nedjelje", a samo jedan jedini znao da je Orijana Falači novinarka.

Diplomirani novinar u odgovorima u testu opšte informisanosti piše da RS ima jednog potpredsjednika, ne zna ko je Peter Sorensen, ni kada je Dan RS, ni ko je ministar finansija RS, ali ni u kojoj opštini u RS su nedavno održani prijevremeni izbori za načelnika.

Drugi njegov kolega, takođe novinar po obrazovanju, odgovorio je da je Valentin Incko potpredsjednik RS, da se trenutno gradi autoput "Bratunac", a da EU ima 12 zemalja članica.

Svršeni student komunikologije sa BLC-a napisao je da u Narodnoj skupštini RS ima 256 poslanika, da se međunarodna vojna misija u BiH zove KFOR.

Njih 95 odsto ne zna ime ministra spoljnih poslova BiH. Odgovor na ovo pitanje, ukoliko nije ostalo nepopunjeno polje, glasi da je šef bh. diplomatije Valentin Incko. Za jednog ispitanika Incko je generalni sekretar UN, za drugog je "potpredsjednik" ne zna se čega, a za trećeg "ruski predstavnik u BiH".

Svega šest ispitanika, od njih 40, znalo je ime predsjednika Narodne skupštine RS. Jedan je napisao da se predsjednik Skupštine RS zove "Igor Radmanović".

Premijerka RS je "Željka Mišić", a ime predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, kao ni obojice potpredsjednika RS, nije znao nijedan prijavljeni na konkursu.

Vjekoslav Bevanda za jedne je predsjednik FBiH, a za druge član Predsjedništva BiH.

Samo jedan odgovor na pitanje kako se vrši rotacija u Predsjedništvu BiH bio je tačan. Za jednog kandidata na konkursu vrši se tako što se "u svakom mandatu bira pripadnik jednog naroda", za drugog se "svake četiri godine vrši reizbor", za trećeg se "rotiraju glasom naroda", za četvrtog rotiraju se "po pripadnosti".

Samo jedan prijavljeni na konkurs znao je ime predsjednika i premijera Hrvatske, kao i odgovor na pitanje koji reditelj iz BiH je dobio "Oskara". Na ovo pitanje bila su samo dva pokušaja odgovora, jedan je glasio "Žalica", a drugi "Kusturica".

Niko, baš niko nije znao odgovor na pitanje: Ko je napisao "Mali mi je ovaj grob"?

Bilo je i onih koji su odgovorili da je trenutno u izgradnji autoput "Beograd", mnogo onih koji su napisali da "RS ima vojsku", da je roman "Derviš i smrt" napisao Ivo Andrić, da spoljnu politiku BiH vodi Mirko Šarović, da su najstarije dnevne novine u RS SRNA, da je sjedište UIO BiH u Istočnom Sarajevu......

Šta i čemu ih učite?

Odgovori ovih mladih ljudi, koji žele da se bave novinarstvom, koji su završili srednju školu (uglavnom gimnaziju), koji govore barem jedan strani jezik, čije biografije kada ih čitate zvuče kvalitetno, dovoljna su potvrda i argument za sve one koji godinama upozoravaju da je naš obrazovni sistem sve samo ne dobar.

Jednostavno pitanje bi moglo da glasi: Šta, bre, učite politikologe ako ne znaju koliko Skupština RS (u kojoj žive) ima poslanika???

Tačno je da je svega nekoliko pitanja u testovima koje su popunjavali prijavljeni na konkursu za novinare spadalo u domen opšteg obrazovanja, ali je isto tako tačno da su tek to bila pitanja na koja je odgovor znalo jedan odsto anketiranih.

Jednostavno pitanje bi moglo da glasi: Kako je, bre, moguće da neko ko je završio srednju školu ne zna ko je napisao "Majstora i Margaritu", "Derviš i smrt" ili gdje je rođen Gavrilo Princip?

Ali ajde da i to zanemarimo, rezultati testova onih mladih ljudi koji su se prijavili na konkurs da budu novinari, koji su u najvećem broju slučajeva završili novinarstvo ili politikologiju, pokazali su nedopustiv nivo njihove neinformisanosti. Nedopustiv za ljude koji su novinarstvo odabrali kao poziv kojim žele da se bave, za koji su se školovali. One koji bi javnost trebalo da informišu o aktuelnim temama i za koje bi trebalo da važi da su već sada bolje obaviješteni od svakog prosječnog gledaoca TV dnevnika ili čitaoca dnevnih novina. One koji treba da budu "oči i uši javnosti", koji moraju da vide i da čuju i ono što vidi malo ko.

Mi koji godinama u redakcijama dočekujemo one koji su izabrali profesiju novinar nismo prvi put suočeni sa kvalitetom proizvoda koji nam šalje obrazovni sistem. Mladi ljudi na studijima novinarstva tako uče da vijest počinje vremenskom odrednicom "danas". Suvišno je reći da bi, da je to tako, sve vijesti počinjale sa "danas", jer ono od juče više nije vijest. Silna muka i mjeseci su potrebni da se ovo pogrešno naučeno pravilo ispravi.

O težim formama, konstrukcijama, pravilima trebalo bi mnogo više prostora.

Novinarstvo jeste zanat koji ima pravila i koji da bi neko uspješno radio, kao i svaki drugi posao, prvo moraš da voliš. Ali da bi uopšte mogao da ga radiš, pa trebalo bi da barem ponekad pročitaš novine. Zar je i to previše?

Nije. Ali i šta god da napišeš, previše je. Zato, nemam šta da dodam. Za ovaj tekst dovoljni su odgovori koje su na testove opšte informisanosti ispisali oni koji žele da budu novinari, a najveći broj ispitanih školovao se upravo za tu profesiju.

Zato kada sljedeći put bude kakav okrugli sto o visokom obrazovanju na kojem će rektori, dekani i direktori srednjih škola razgovarati o postignućima, spremni smo da im dostavimo ove testove kao radni materijal. Oni su taj proizvod stvorili. 

 

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica