"Naš Krim" nije blef

Mirjana Kusmuk
15.03.2014 08:08

Čak i oni koji ne podržavaju politiku Vladimira Vladimiroviča Putina ovih dana su uz njega.

Rusi pozdravljaju njegov čvrst stav kada je u pitanju Krim. Zapad je sve vrijeme vukao loše poteze. Krizu koju su projektovali u Ukrajini, da bi se primakli granicama Rusije, otvorili su u vrijeme Olimpijade u Sočiju, što je bila jako loša poruka. Oni su prekršili Sporazum koji su 21. februara potpisali Janukovič, opozicija, predstavnici EU i Rusija.

Ovako će svaki Rus u Moskvi ovih dana odgovoriti na pitanje kako gleda na dešavanja oko Krima i na poteze zvaničnog Kremlja.

Moskovski pogledi

I nijedan od onih koje sam srela i sa kojima sam razgovarala ne smatra i ne očekuje da će Krim biti pripojen Rusiji, bar ne odmah. Ali svi su gotovo stoodstotno sigurni da će jedina autonomna oblast u Ukrajini dobiti državnu samostalnost koja joj pripada, ističući istorijske fakte po kojima je to oduvijek rusko poluostrvo Nikita Hruščov tek 1954. godine poklonio tadašnjoj državi SSSR-a, Ukrajini.

A da je tačno da Rusi apsolutno podržavaju Putinove poteze, potvrđuje i posljednje istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da predsjednik Rusije u ovom času uživa podršku nacije u procentu od nevjerovatnih 74 odsto.

I dok se svijet trese od ukrajinske ili krimske krize, Moskva i Moskovljani žive svoje živote. Idu na posao, jure s posla, druže se, izlaze. U restoranima svira muzika i niko ne gleda TV. U stvari u Moskvi u restoranima i kafićima i nema televizora.

A kada ih pitate da li se plaše rata i da li je rat oko Krima moguć, sigurni su da se to neće dogoditi i da će Krim mirnim putem dobiti nezavisnu državu. Oni u tome vide jedini kompromis između referendumskog pitanja o pripajanju Krima Rusiji i njegovog ostanka u Ukrajini. Sličan stav u neformalnim razgovorima imaju i evropske diplomate u Moskvi.

Jedino što može da govori o tome da su prilike u Moskvi ipak vanredne jesu do kasno u noć popaljena svjetla u gotovo svim kancelarijama Ministarstva odbrane. Ona druga važna zgrada u kojoj je KGB je u mraku ili ipak nije, ko će znati. Zgrada KGB-a se renovira i obložena je tamnim neprozirnim skelama.

Iako je ove zime snijeg u Moskvi pao samo jednom, grad je još okićen novogodišnjim nakitom. Tako je svake, pa i ove godine. Moskovljani kažu da to blještavilo lampiona sa drveća i zgrada razbija depresiju dugih zima. Ove godine takva zima je izostala, ali nije skratila sezonu praznički dotjeranog grada.

Jedino što se zbog krize u Ukrajini promijenilo u životu Rusa je pad rublje u odnosu na dolar i evro. Godinama se rublja držala na kursu 1 evro za 40 rubalja, ali je posljednjih dana evro skočio na 49 rubalja.

I nekako se teško oteti utisku da sa više pažnje mi posmatramo krizu u Ukrajini i da o noj više govorimo, nego što se time bave obični Moskovljani. Oni vjeruju u poteze Putina koji je od socijalističke i umnogom zaostale Rusije napravio modernu zemlju i pokazao odlučnost da naciju vodi naprijed. Jako su ljuti što je, kako kažu, izrežirani haos u Ukrajini zasjenio novo lice koje je Rusija svijetu željela da pokaže u Sočiju.

I ne može se osporiti da tim Putinovih medijskih stručnjaka, kada je imidž ruskog predsjednika u pitanju, radi besprijekorno. Putinove aktivnosti publikovane su na najbolji način, a imidž čvrstog vođe, sportiste, modernog, sigurnog i odličnog predsjednika dovoljna je sigurnost Rusiji da na čelu zemlje ima vođu koji zna šta radi. Putin u svom dugogodišnjem mandatu i jeste veliku pažnju posvetio razvoju medija, njihovoj modernizaciji i profesionalizaciji.

Malobrojni su oni koji ne podržavaju Putina. Moskovljani svoj odnos prema slaboj opoziciji možda najbolje pokazuju time što su trg na kojem protestuju pogrdno nazvali "močvara".

A te djevojke iz "Pusi rajota" zamislite, molim vas, da ovo što rade ovdje, rade u bilo kojoj državi zapada. Šta mislite kako bi se provele?, ljutito će vam odgovoriti ako ih upitate za na zapadu medijski najeksploatisaniji i politički najaktivniji bend u istoriji pank muzike.

Nagrada Dodiku

I ruska crkva, kao i država, odlučna je i tvrda kada je u pitanju Krim, koji smatraju kolijevkom pravoslavne Rusije.

Upravo zbog nejasnog stava o pitanju sudbine Krima, Međunarodni društveni fond jedinstva pravoslavnih naroda, prema nezvaničnim informacijama, odustao je u posljednji čas od toga da jedna od nagrada za njegovanje pravoslavnih hrišćanskih vrijednosti ove godine pripadne atinskom arhimandritu Jeronimu.

Na svečanosti u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi patrijarh ruski Kiril uručio je to visoko priznanje predsjedniku RS Miloradu Dodiku.

U prekrasnoj svečanoj dvorani u Hramu Hrista Spasitelja održan je koncert duhovne muzike. U Dodikovu čast hor je otpjevao "Tamo daleko", a više stotina zvanica imalo je priliku da odgleda kratak film o radu predsjednika RS.

Kako je riječ o jednoj od najvažnijih nagrada, koja se nikada ne dodjeljuje bez saglasnosti ruskih vlasti, na svečanosti je bio veliki broj ambasadora akreditovanih u Moskvi, među kojima i ambasador BiH Ivan Barbalić i Srbije Slavenko Terzić.

Iako dobro upućeni Rusi i sami kažu da je više nego jasno da su naši prostori u sferi interesovanja NATO-a, zvanična Rusija je i ovim činom pokazala da zna da poštuje one koji su joj pružili ruku prijateljstva.

Ali kao što ne zaboravlja prijatelje, Rusija ne zaboravlja ni neprijatelje. Nakon što su od fašizma oslobodili Ukrajinu, ruski vojnici su se još barem 20 godina poslije Drugog svjetskog rata po ukrajinskim šumama i pećinama borili sa odbjeglim nacistima, sljedbenicima Stjepana Bandere (ukrajinski pandam Ante Pavelića).

Raspad Ukrajine

U Moskvi danas svi govore o fašizaciji Ukrajine, za čije su oslobođenje od nacizma u Drugom svjetskom ratu izginuli milioni Rusa.

I na plakatima referenduma na Krimu iscrtana je karta Ukrajine na kojoj je Krim prikazan u bojama ruske zastave, a lijeva strana Ukrajine pokrivena je bodljikavom žicom i velikom nacističkom svastikom. Na plakatu piše "16. marta mi biramo", a između ove dvije slike piše: "ili".

I ruski mediji svakodnevno su prepuni tekstova o dvije nacističke stranke koje su predvodile "revoluciju" u Ukrajini: "Desni sektor" i "Sloboda". Moskovljani ih u žargonu zovu "banderisti".

Nakon što je za vođom "Desnog sektora" Dmitrijem Jarošem Rusija raspisala potjernicu zbog poziva na terorizam, dopisnici ruskih medija iz Ukrajine svakodnevno donose tekstove o fašizmu rođenom u "evrorevoluciji" u Kijevu.

Pišu o tome kako su stotine "boraca", koji su na Majdanu protestovali u crnim maskama ispod velikog portreta Bandere, pripadnici nacističke "Slobode", osnovali i žensku fašističku organizaciju "Ukrajinka" čiji je moto "Bijeli, jaki, agresivni" po uzoru na nacističku "Žene u Njemačkoj".

Ruski mediji primjećuju da sve to nije smetalo Ketrin Ešton i Džonu Keriju da se fotografišu sa liderom "Slobode", ali ni EU da prihvati novu vladu u kojoj sjede tri visoka funkcionera nacističkih stranaka.

Možda je Ruse u velikoj podršci koju daju Putinu, pored nacionalnih osjećanja kada je Krim u pitanju, ujedinila i izjava Hilari Klinton koja je Putina uporedila sa Hitlerom. Ta izjava za Rusiju je veliko poniženje, guranje noža u ranu naciji koja je dala najveći broj žrtava u borbi protiv fašizma, armiji koja je oslobodila Aušvic. Toj izjavi Moskovljani se vraćaju u svim razgovorima na temu Krim.

I dok su završene sve pripreme za referendum na kojem će se u nedjelju 1,8 miliona birača na Krimu izjasniti o tome da li je za pripajanje Rusiji ili ostanku u Ukrajini, Moskovljani se mnogo ne uzbuđuju. Oni očekuju očekivano. Krim će se izjasniti za pripajanje Rusiji, kao što je to već učinio tamošnji parlament, ali i pravoslavna crkva.

A šta će biti poslije toga teško da može da predvidi bilo ko.

Veliki broj Rusa ističe da bi Ukrajina mogla da se raspadne na sitne dijelove, gore nego Jugoslavija 1991. Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice ili oblasti, jednu autonomnu republiku Krim i dva grada sa posebnim statusom. Oblasti imaju mješovit i različit etnički sastav stanovništva, a njihove granice mnogo su nejasnije nego što su bile granice republika nekadašnje SFRJ.

Krim je početak. Ukrajina će se raspasti na sitne dijelove, odgovara jedan bivši uposlenik Ministarstva inostranih poslova Rusije na pitanje šta očekuje od referendum na Krimu.

Moskovljane mnogo ne uzbuđuju najavljene sankcije zapada. "Ruska Gazeta", komentarišući najavu sankcija, piše da je osnovni argument onih koji najavljuju ove mjere pretpostavka da zvanična Moskva neće smjeti da se suprotstavi interesima svojih tajkuna koji novac drže u EU i SAD, koji tamo imaju preduzeća, nekretnine, školuju djecu.

Ali ako je suditi po onome što se može čuti, vidjeti i pročitati ovih dana u Moskvi biće da su se prevarili. Nova ruska elita, čije je osnovno obilježje posljednjih godina bila pohlepa, neprincipijelnost i licemjerstvo, kako piše štampa, moraće da preuzme vlastiti rizik i ustukne pred interesom ruske države i nacije.

"Naš Krim" nije Putinov blef.

Kolumne Komentar dana

© Glas Srpske 2012 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica