Danas i ovdje: Povjerenje na ispitu

Glas Srpske 20.07.2007 00:00

Piše Danijela PEJIĆ

PROGRAM ukupnih ekonomskih reformi u Republici Srpskoj ima za cilj kreiranje i uspostavljanje efikasnijeg poslovnog sistema, otvaranje i uključivanje privrede Republike Srpske u šire ekonomske intergacione procese. Razvoj i unapređenje finansijskog tržišta, a u okviru njega posebno tržišta kapitala i obezbjeđenje njegovog stalnog rasta, predstavlja jedan od ključnih elemenata sveukupnog napretka. Iskustva mnogih zemalja, a posebno onih koje su završile proces tranzicije, potvrđuju da su privrede sa razvijenijim tržištem kapitala imale brži i efikasniji rast. Osim toga, one su stabilnije i privlačnije za priliv stranih ulaganja. Domaće tržište kapitala čine institucije poput Komisije za hartije od vrijednosti, Centralni registar, brokerske kuće, privatizaciono-investicioni fondovi. Tu je i Banjalučka berza, na kojoj se organizovano, elektronskim putem, trguje svim akcijama koje su upisane u Centralni registar. Domaće tržište kapitala predstavlja najuređeniji dio, ne samo finansijskog, nego i sveukupnog privredno-ekonomskog sistema. Novi Zakon o tržištu hartija od vrijednosti i Zakon o investicionim fondovima su u potpunosti u saglasnosti sa principima, standardima i direktivama Evropske unije. Prošla godina je najuspješnija u funkcionisanju svih segmenata tržišta kapitala. Prije godinu dana bila je prisutna stalna tendencija rasta tržišta, kako po obimu prometa, tako po broju transakcija i hartija od vrijednosti kojima se trguje na Banjalučkoj berzi. U proteklih 12 mjeseci ukupan promet na svim segmentima na berzi iznosio je oko 388 miliona maraka, što je povećanje od 40 odsto u odnosu na 2005. godinu. Ukupna tržišna kapitalizacija svih hartija od vrijednosti, kojima se trguje na Banjalučkoj berzi posljednjeg dana prošle godine iznosila je blizu osam milijardi maraka, što je za 175 odsto više nego na kraju 2005. godine. Akcijama fondova ostvaren je promet od blizu 94 miliona maraka. U ovu godinu ljudi sa tržišta kapitala ušli su sa planom da rezultati budu bolji od prošlogodišnjih. I prva tri mjeseca obećavala su još jednu uspješnu godinu za tržište kapitala. I nema sumnje da se trend rasta ne bi nastavio da se sa državnom imovinom otvorenije postupa. Predloženi model privatizacije "Rudnika i termoelektrane Gacko" bio je hladan tuš za ulagače, tvrde ekonomski analitičari i predviđaju da je poljuljano njihovo povjerenje. S druge strane priča o Termoelektrani "Gacko" ne jenjava i Evropska banka za obnovu i razvoj ima namjeru da razgovara sa kompanijom ČEZ. U zajedničkoj firmi u kojoj će Republika Srpska unijeti postojeći kapital i obezbijediti koncesije, ČEZ treba da obezbijedi novac za ulaganje i izda bankarske garancije. Neizvjesna perspektiva pomenutog preduzeća bila je povod da se nađe strateški partner, koji je spreman da uloži znatnu količinu novca i pruži garancije za buduće kredite, a da pri tome snosi rizik uloženog i neizvjesnog povrata kapitala. Nije potrebna svjetska pamet pa da se shvati koliko je potrebno truda da se ulagači zainteresuju da dođu i ulažu na ovim prostorima. Sezona godišnjih odmora i nastala situacija doprinijela je kolebanju cijena akcija na Banjalučkoj berzi, malih prometa i još manjeg broja transakcija. Investitori povlače svoj novac i odlaze na druga tržišta. U priči o tržištu kapitala poigrali smo se s povjerenjem ulagača. A po onoj narodnoj - jednom izgubljeno povjerenje teško se može vratiti!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.