Vudrou Klark, čuveni klimatolog iz Kalifornije, za Glas Srpske: Očekujte nove poplave i suše

Vudrou Klark, čuveni klimatolog iz Kalifornije, za Glas Srpske: Očekujte nove poplave i suše 19.09.2017 14:30 | Milijana Latinović

Ne postoji način da se tornada i uragani zaustave. Jasno je da su oluje u SAD sve učestalije i užasavajuće zbog vađenja nafte u Meksičkom zalivu i na obližnjem kopnu. Nadležni treba da zaustave upotrebu fosilnih goriva ili nuklearne energije i okrenu se "zelenoj energiji".

Rekao je to čuveni klimatolog iz Kalifornije Vudrou Klark, zagovornik očuvanja okoline i primjene obnovljive energije. Bio je dio tima naučnika koji su radili na Međunarodnom panelu o klimatskim promjenama UN, a koji je kao organizacija primio Nobelovu nagradu za mir u decembru 2007. godine.

- Poplave iz 2014. godine u BiH pokazale su do kakvih razaranja može doći, a zagađenje i suše neminovno će se pogoršati. Ljudi na lokalnom nivou moraju već sada djelovati - kaže on.

* GLAS: Šta je, prema Vašem mišljenju, uzrok klimatskih promjena čije posljedice ovih dana vidimo u SAD, gdje su uragani "Harvi" i "Irma" nanijeli ogromnu štetu?

KLARK: Ovo pitanje seže do vremena od prije 100 godina i vremena u kojem je stvarao Nikola Tesla u SAD. On je izmislio sistem naizmjenične struje i uz pomoć njega obezbijedio osvjetljenje na Svjetskom sajmu u Čikagu. Zatim je radio sa Tomasom Edisonom koji je zbog finansijske koristi odlučio da razvija sisteme jednosmjerne struje. Razlika je u tome da je naizmjenična struja "bežični" energetski sistem, dok je jednosmjerna zemljani sistem sa žicama i cijevima. Svijet je stotinu godina kasnije postao zavisan od goriva za generisanje istosmjerne struje. U početku je to bio ugalj, a sada prirodni gas, koji emituje karbon i proizvodi otpad, a to su najveći uzročnici klimatskih promjena širom svijeta. Moramo se okrenuti upotrebi "zelene energije".

Pogledajte primjer Hjustona u Teksasu kroz koji je protutnjala teška oluja "Harvi" i to zbog klimatskih promjena koje pogađaju tu regiju. Hjuston je trenutno dom većine velikih naftnih i gasnih kompanija u SAD. Vazduh u gradu je užasnog kvaliteta zbog zagađenja od strane industrije fosilnih goriva kao i zbog luke i cjevovoda koji prenose ova goriva dalje u SAD i u inostranstvo.

* GLAS: BiH je ove godine zadesila velika suša, prije toga bili smo svjedoci katastrofalnih poplava. Jesu li i ove pojave posljedice zagađenja?

KLARK: BiH ima sličan problem s obzirom na to da sve više ljudi vozi automobile stare više od deset godina. Ovaj tip transporta, koji koristi fosilna goriva, je najgori problem za bilo koju zemlju, grad ili region. Potrebno je preduzeti mjere da bi se pripremili za vremenske nepogode koje će sigurno pogoditi i BiH.

* GLAS: Na koji način svaki čovjek može doprinijeti da promjene klime budu blaže?

KLARK: Iznad svega treba staviti pritisak na političare. Ključ je da političari obezbijede fondove za restauraciju i otpornost prema olujama u budućnosti. Infrastrukture su ključ kao i ljudi koji preduzimaju akcije u svojim domovima, radnim mjestima i zajednicama. Treći nacionalni izvještaj BiH o emisiji gasova sa efektom staklene bašte je naučno potvrdio da postoji povećanje prosječnih temperatura i da su poplave iz 2014. godine pokazale do kakvih razaranja može doći. Ali zagađenje, suše i gasovi staklene bašte u BiH će se neminovno pogoršati. Ljudi na lokalnom nivou moraju već sada djelovati. Visoke temperature i manjak vode tokom ljeta utiču na biljke i samim tim i na proizvodnju hrane u BiH. Iznad svega, političke vođe u BiH moraju djelovati proaktivno.

Zaštita

* GLAS: Da li je kasno da se posvetimo zaštiti prirode?

KLARK: Ne, nije kasno. Moramo zaštititi naše okruženje i porodice. Iznad svega, treba da postoje različita ekonomsko-finansijska rješenja koja nisu bazirana samo na zapadnoj ekonomiji. Jedno od ključnih područja na koje se fokusiram jeste da ekonomija treba da postane nauka i to kvantitativna i kvalitativna nauka, što danas nije slučaj.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica