Vlado Đajić, v.d. generalnog direktora UKC-a RS i specijalista neurologije: Savremene metode liječenja jače od moždanog udara

Milijana Latinović
Vlado Đajić, v.d. generalnog direktora UKC-a RS i specijalista neurologije: Savremene metode liječenja jače od moždanog udara

Univerzitetski klinički centar RS uvođenjem i razvojem savremenih metoda liječenja oboljelih od moždanog udara u stopu prati evropske zdravstvene centre, a preventivnim pregledima do sada je spaseno više hiljada života.

Rekao je to vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a RS, specijalista neurologije Vlado Đajić povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, koji se obilježava u nedjelju. Đajić ističe da je najbolji "lijek" za moždani udar prevencija.

- Kroz projekat prevencije koji je, pod pokroviteljstvom predsjednika RS Milorada Dodika, pokrenut 2011. godine pregledano je 35.000 ljudi i ušteđeno oko 15 miliona maraka. Obišli smo sve domove zdravlja i obezbijedili besplatne ultrazvučne preglede - rekao je Đajić.

* GLAS: Moždani udar jedno je od najtežih oboljenja savremenog čovjeka. Kolike su mogućnosti oporavka?

ĐAJIĆ: Moždani udar nastaje začepljenjem krvnog suda i to je infarkt mozga, te krvarenjem u mozak gdje dolazi do pucanja krvnog suda u mozgu i izliva krvi. Infarkt mozga se dešava u oko 70 odsto slučajeva. U BiH, Srbiji i Hrvatskoj dijeli drugo mjesto po smrtnosti, a ubjedljivo je na prvom u stvaranju invalidnosti. Potpuno se oporavi oko 30 odsto oboljelih.

* GLAS: Koliko je života spaseno preventivnim pregledom?

ĐAJIĆ: Cilj projekta bio je da prije pojave simptoma otkrijemo patološke promjene na krvnim sudovima i da ih liječimo. Oko 700 pregledanih moralo je na operaciju, a za 15.000 propisan je aspirin ili andol, te dijetetski režim, uz redovne kontrole. Stotinjak pregledanih je imalo potpuno začepljen krvni sud i prijetio im je šlog.

* GLAS: Ko treba da se podvrgne preventivnom pregledu?

ĐAJIĆ: Najbolja metoda je ultrazvučno ispitivanje, koje je bezbolno, ne zrači, nije štetno, a 98 odsto pouzdanije od drugih. Svi stariji od 40 godina moraju da urade preventivni pregled krvnih sudova vrata i glave, kao i oni čiji su bliži članovi porodice imali moždani ili srčani udar, ali i osobe izložene stresu, sa povišenim krvnim pritiskom, šećerom i masnoćom.

* GLAS: Koji su simptomi udara i kako se ponašati u tom trenutku?

ĐAJIĆ: Osoba gubi svijest, krive se usta, postaje smetena, i oduzmu joj se ruka i noga. Bitno je da porodica i okolina to prepoznaju i pacijenta dovezu do najbliže bolnice. Vrijeme je ključno zbog primjene trombolitičke terapije jer davanjem lijeka dolazi do otapanja tromba i ponovnog protoka krvi do mozga. Osoba pola sata nakon što primi lijek ponovo može da se pokreće i govori, a daje se u prvih šest sati od udara. Prvi smo u BiH počeli sa primjenom te terapije.

* GLAS: Da li je starosna granica obolijevanja pomjerena?

ĐAJIĆ: Sve češće kod mladih otkrivamo urođene mane na krvnim sudovima. Ove godine smo imali pacijenta od 22 godine koji je doživio udar.

* GLAS: Koliko stanovnika godišnje doživi udar i kolika je smrtnost u RS?

ĐAJIĆ: Svake godine imamo oko 4.500 novooboljelih. To je još veliki broj i zato nam je cilj da edukujemo stanovništvo i da sprovodimo preventivne kampanje. Na Neurološkoj klinici je, prije realizacije projekta, od udara umiralo oko 450 pacijenata godišnje, a sada oko 240.

* GLAS: Kakvi su uslovi liječenja u UKC-u RS?

ĐAJIĆ: Uspješno radimo operacije krvnih sudova vrata. Imamo edukovane ljekare i izvrsnu saradnju sa regionalnim zdravstvenim centrima. Prioritet nam je edukacija i usavršavanje metode ugrađivanja stentova u krvne sudove vrata, koje radimo neko vrijeme.

* GLAS: Koje nove metode planirate uvesti?

ĐAJIĆ: U planu je da uskoro počnemo da radimo mehaničko vađenje tromba iz mozga. Kada to savladamo, uz sve što već radimo, bićemo rame uz rame sa referentnim centrima u Evropi. Usavršavanje je prioritet i planiramo da 48 naših ljekara prođe edukaciju u centrima u Ljubljani i Beču, a cilj je i nastavak saradnje sa Medicinskim fakultetom u Banjaluci.

Halid Bešlić

* GLAS: Koliko su značajni preventivni pregledi?

ĐAJIĆ: Najbolji primjer značaja tih pregleda je pjevač Halid Bešlić, kojem je neplanirani pregled spasio život. S obzirom na to da smo dugogodišnji poznanici, nagovorio sam ga da obavi preventivni pregled. Utvrdio sam da ima 90 odsto sužen krvni sud na vratu, a potom mu je ljekar Zoran Milošević iz Ljubljane ugradio stent. Bešlić će u subotu biti naš gost povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana