Uzgoj hrane po prirodnom receptu potencijal Srpske

Uzgoj hrane po prirodnom receptu potencijal Srpske 15.04.2019 13:27 | Anita Janković-Rečević

Banjaluka - Uzgoju hrane po prirodnoj recepturi iz godine u godinu okreće se sve veći broj domaćih proizvođača jer Republika Srpska raspolaže ogromnim prirodnim resursima za razvoj organske proizvodnje, a razlog je i konstantan rast potražnje zdravih proizvoda.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je lani u Srpskoj bilo registrovano 28 proizvođača organske hrane, što je za 33 odsto više u odnosu na godinu ranije. Osim sakupljačke proizvodnje šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva, koja je bila osnovna djelatnost posljednjih godina, sve više je zastupljena organska proizvodnja povrća, voća, žitarica i njihovih prerađevina.

- Organska proizvodnja izbjegava upotrebu mineralnih đubriva, sredstava za zaštitu bilja, aditiva za stočnu hranu, a rezultat je ukusan i bezbjedan proizvod, visoke hranljive vrijednosti i bogat vitaminima. Zbog toga je taj vid proizvodnje sve više interesantan kako proizvođačima, tako i potrošačima - kaže Dragana Zec iz Odjeljenja za biljnu proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede.

Porast broja proizvođača organske hrane, ističe ona, istovremeno prati i povećanje površina pod organskim zasadima, kao i rast izvoza.

- Lani su površine pod organskom hranom u odnosu na 2017. godinu povećane za 19 odsto, dok je izvoz bio veći za 1,7 miliona KM. Organske proizvode izvozilo je osam domaćih proizvođača i prerađivača, a najčešće su iz RS izvožene sušene gljive, šumsko i ljekovito bilje, prerađevine od voća poput sokova, pekmeza, te čajevi i kozmetika.

Zec je istakla da Agencija za agrarna plaćanja RS kroz nekoliko mjera podržava organske proizvođače, te da će resorno ministarstvo u narednom periodu posvetiti još veću pažnju poboljšanju uslova za razvoj ruralnih područja i organske proizvodnje, koja je idealna za otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje stanovništva na selima.

Zvorničko preduzeće “Smrčak” već 30 godina se bavi skupljanjem i plasmanom šumskih plodova, a posljednjih godina započelo je i proizvodnju organske maline i šljive. Sve što proizvedu i sakupe završi po marketima u Švajcarskoj i EU.

- Zbog loših vremenskih prilika sve je manje gljiva i drugih šumskih plodova pa smo se okrenuli organskoj proizvodnji i samo lani smo izvezi 60 tona maline i šljive. Ove godine planiramo da uduplamo izvoz i probamo da proizvodimo papriku, mrkvu i drugo povrće za kojim bude bilo potražnje - rekao je vlasnik preduzeća “Smrčak” Miladin Mijatović koji smatra da organska proizvodnja ima budućnost, za razliku od konvencionalne gdje se koriste velike količine hemijskih sredstava.

S njim se slaže i trebinjski proizvođač Radovan Anđelić, čija porodična firma “Anđelić” godišnje u Francusku, Njemačku, SAD, Kanadu izveze eterična ulja i začine u vrijednosti od 1,2 miliona KM.

- Imamo tri plantaže na kojima proizvodimo organsko ljekovito bilje, dok samoniklo otkupljujemo od berača sa područja širom BiH. Odskora imamo i novi proizvod, čips od divljih i pitomih jabuka i veoma smo zadovoljni potražnjom - rekao je Anđelić.

Vodič za potrošače

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je veoma važno da potrošači budu adekvatno informisani o tome kako da prepoznaju organski proizvod.

- S tim ciljem uradili smo “Vodič za potrošače” u kojem je na najjednostavniji način objašnjena razlika između domaćih, tradicionalnih i organskih proizvoda i kako potrošači da prepoznaju organske proizvode na tržištu. Prilikom kupovine organskih proizvoda potrebno je obratiti pažnju na sinonime kao što su eko, bio, ekološki, biološki, organik i slično - rekli su u resornom ministarstvu.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica