Uskoro uvođenje registra pedofilau Republici Srpskoj

Radovićeva je objasnila da je i za ovu instituciju i za djecu žrtve veliki uspjeh Prijedlog zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, koji je u skupštinskoj proceduri, nakon što je inicijativa za njegovo donošenje pokrenuta 2010. godine.

"Ovaj zakon je značajan, jer je praksa pokazala da počionici ovih krivičnih djela ponavljaju zločin i nakon što je prošao duži period, te ne postoji sigurnost da poslije izdržane kazne neće ponoviti isto krivično djelo", rekla je Radovićeva, te dodala da je proces rehabilitacije počinilaca ovog krivičnog djela izuzetno dugotrajan, često bez uspjeha.

Ona je napomenula da registrovani slučajevi svakog oblika nasilja nad djecom, pa tako i seksualnog, nisu pravi pokazatelji, jer ne budu prijavljeni svi slučajevi.

"Ni činjenica da imamo Protokol o postupanju u slučajevima nasilja i zlostavljanja i zanemarivanja djeteta, koji je potpisan još 2012. godine od resornih ministarstava, nije mogla da uspostavi praksu da imamo prave godišnje izvještaje o broju djece koja su žrtve nasilja", kaže Radovićeva.

Ona je dodala da cilj godišnjih izvještaja nije da budu statistički pokazatelji već bi trebalo da ukažu na pravo stanje u ovoj oblasti, te odrede smjer u kojem društvo treba da pokrene institucije i službe da bi se došlo do rezultata.

Radovićeva je ukazala na neophodnost bolje saradnje svih relevantnih institucija da bi se pod kontrolu stavio i sve prisutniji problem vršnjačkog nasilja, te istakla da je edukacija roditelja, djece i nastavnika osnovna prevencija ove veoma negativne društvene pojave.

Prema njenim riječima, djeca obično i ne govore o vršnjačkom nasilju koje trpe, već ćute iz straha od osude ili iz stida, ali i zato što ne znaju da je takvo ponašanje nasilno i kome to da prijave.

"Ne smijemo dozvoliti da se vršnjačko nasilje stavlja u kategoriju žuobičajene pojavež. I psihičko, kao i fizičko nasilje je nedopustivo, jer ostavlja dalekosežne posljedice", istakla je Radovićeva, te naglasila da pojedini oblici nasilnog ponašanja ne djeluju isto na svako dijete.

Ona je upozorila da mediji, kao što nekada budu od pomoći da se dođe do rješenja problema, mogu i odmoći objavljivanjem detalja pojedinih slučajeva ili bombastičnih naslova.

Radovićeva je istakla da je jedna od inicijativa Ombudsmana za djecu Republike Srpske donošenje zakona o formiranju alimentacionog fonda, jer u ovu instituciju stiže veliki broj žalbi koji se odnose na neplaćanje alimentacije utvrđene pravosnažnom presudom poslije razvoda.

Ona je napomenula da su u posljednjih nekoliko godina ukazivali na ovaj problem i kroz svoje izvještaje, jer roditelj koji ima obavezu plaćanja almentacije na sve moguće načine to izbjegava, a rješenju ovog problema doprinijelo bi formiranje alimentacionog fonda.

Radovićeva je podsjetila da je Republika Srpska u velikoj mjeri uskladila svoje zakone sa Konvencijom o pravima djeteta, napravila veliki iskorak donošenjem Zakona o osnivanju Ombudsmana za djecu, te dodala da je sada prioritet bolje uskladiti Porodični zakon sa potrebama djeteta, jer u njemu ima dosta nedorečenosti.

Ona je kao primjer navela da u Republici Srpskoj poslije razvoda Centri za socijalni rad uređuju način održavanja ličnih kontakata djeteta sa roditeljem kod kojeg ne živi, što stvara niz praktičnih problema, a posljedice za dijete su trajne i dalekosežne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.