U Bijeljini 167 glodara po glavi stanovnika

Nezavisne.com
U Bijeljini 167 glodara po glavi stanovnika

Bijeljina, Gradiška - Dok je broj glodara prema rezultatima monitoringa koji je obavilo preduzeće "Eko zaštita" uoči prve ovogodišnje deratizacije u Bijeljini procijenjen na 167 po stanovniku, te upozoravaju na mogućnost pojave zaraze, u Gradišci ovu vrstu prebrojavanja nisu izveli, mada na tom području vlada epidemija mišje groznice.

"Na području našeg grada utvrđena su 94 divlja odlagališta smeća i čak 458 napuštenih domaćinstava, što su veliki potencijalni izvori zaraze koju prenose glodari", kazala je Bojana Petričević iz "Eko zaštite" Bijeljina.

Podsjećamo, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bijeljini ukupno ima 103.874 stanovnika, što znači da je glodara tom računicom oko 1,7 miliona.

Petričevićeva je dodala da će prema tenderskoj dokumentaciji deratizacija na području grada biti obavljena u porodičnim stambenim i pomoćnim objektima, podrumskim prostorijama zgrada, školskim i predškolskim ustanovama, vjerskim objektima,

Domu zdravlja i ambulantama porodične medicine.

Sistemska deratizacija obuhvatiće i poljoprivredna gazdinstva i druge objekte, a za sistematsku deratizaciju iz lokalnog budžeta biće izdvojeno oko 60.000 KM.

Prema riječima Bogdana Milenkovića, načelnika Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Gradiška, koja je zadužena za deratizaciju na području ove opštine, nisu se bavili prebrojavanjem glodara, ali kažu da epidemija mišje groznice jenjava.

"Zadnji slučaj mišje groznice zabilježen na ovom području bio je 15. avgusta u mjestu Vilusi. Epidemija se uglavnom smiruje, a biće ukinuta nakon dvostruke inkubacije, kod mišje groznice je to 45 dana, dakle treba proći ukupno 90 dana bez novooboljelih pacijenata", pojašnjava Milenković.

Dodaje da je od proglašenja epidemije mišje groznice sredinom juna na području gradiške opštine zabilježeno 23 oboljelih od ove bolesti, od ukupno 37 prijavljenih.

Građanima se ipak savjetuje da i dalje treba da se čuvaju tako što će dobro prati voće i povrće koje raste pri zemlji, a u poslovima u šumi ili sa zemljom zaštititi se rukavicama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana