Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS: Prioritet zaštita domaćih proizvođača
Uređenje spoljnotrgovinskog poslovanja i primjena mehanizma zaštite domaće proizvodnje od suštinskog su značaja za agrarni sektor zbog trenutne liberalizacije uvoza, koja je pogubna po domaće proizvođače.
Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić, istakavši da naši poljoprivrednici sa sadašnjim nivoom podsticaja ne mogu biti konkurentni proizvođačima iz zemalja Evropske unije.
- Prije samog prihvatanja adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) upozoravali smo da će njegovom primjenom biti otvorena mogućnost bescarinskog uvoza robe značajne vrijednosti koje su lani iznosile oko 183 miliona KM. Očekujemo da ove godine vrijednost potencijalnog uvoza bude i veća. Zajednički organi na nivou BiH koji su najviše bili za prihvatanje ovog sporazuma tromo su nastavili da rade nakon njegove primjene i jedno od krucijalnih pitanja koje nije riješeno je pitanje izvoza mesa i mesnih prerađevina u EU - rekao je Mirjanić.
GLAS: Često upućujete kritike na rad zajedničkih organa kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje. Šta je kamen spoticanja u rješavanju tog problema?
MIRJANIĆ: Problem je sistem obilježavanja i nadzora nad kretanjem gajenih životinja. Bilo bi korisno da se taj sistem primjenjuje na nivou entiteta, a da se svi podaci po potrebi za spoljnotrgovinsko poslovanje dostavljaju nadležnim organima na nivou BiH. Takav pristup bi uveliko olakšao primjenu EU propisa, prevashodno zbog same strukture administracije u BiH. To sada nije slučaj, ali uprkos tome Srpska posljednje tri godine bilježi rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
GLAS: Rebalansom budžeta RS za ovu godinu predviđena su dodatna sredstva za poljoprivredu. Za realizaciju kojih mjera će taj novac biti utrošen?
MIRJANIĆ: Na podršku tekućoj proizvodnji i kapitalnim investicijama biće utrošeno 60 miliona KM, dok će dodatnih 11 miliona otići na regresirano dizel-gorivo i modernizaciju protivgradne zaštite. Ukupni izvori finansiranja u ovoj godini iznosiće više od 180 miliona KM, a osim novca iz agrarnog budžeta, obezbijeđena su sredstva po osnovu međunarodnih projekata u iznosu od 21 milion KM. Zatim imamo novac IRB-a za kredite u poljoprivredi od 70 miliona, a šest miliona je osigurano putem Partner fonda. Oko 12 miliona KM obezbijeđeno je projektom za zaštitu dobara. Cilj je da u narednom periodu značajnije budu povećana sredstva za kapitalna ulaganja, osigurana primjena novih tehnologija i trajno sprovođena edukacija proizvođača i savjetodavaca, što će predstavljati snažan razvojni iskorak.
GLAS: Koliko ministarstvo ove godine izdvaja novca za kapitalne investicije i da li je u načinu usmjeravanja tih sredstava bilo promjena?
MIRJANIĆ: U cilju postizanja većih efekata u pravcu modernizacije opreme i tehnologije ove godine smo uveli dvije ključne promjene kada su u pitanju kapitalna ulaganja. To su veći obim sredstava i sistem javnog poziva. Za podršku dugoročnom razvoju biće izdvojeno 9,85 miliona KM, što je za 50 odsto više u odnosu na trogodišnji prosjek. Od tog iznosa, 4,5 miliona biće usmjereno u direktne investicije na gazdinstvu, za nabavku poljoprivredne mehanizacije, investicije u stočarstvu, ali i za nabavku plastenika i tehnološke opreme. Iako javni poziv za dostavljanje zahtjeva još traje, imamo više od 500 zahtjeva za subvencionisanje.
GLAS: Sve duži periodi suše iz godine u godinu nanose štetu ratarima. Da li se u Srpskoj povećava broj hektara zemlje koja je pod sistemima za navodnjavanje?
MIRJANIĆ: U zadnje četiri godine više je uloženo u navodnjavanje nego u posljednjih 20 godina. Kroz međunarodne projekte finansiramo izgradnju primarnih sistema za navodnjavanje, za šta imamo obezbijeđena sredstva Svjetske banke u iznosu od 24 miliona dolara. U sklopu tog projekta u funkciju su pušteni veliki sistemi u Pelagićevu i Novom Selu, a u Bratuncu ćemo ovih dana završiti sistem koji će omogućiti navodnjavanje 440 hektara. Uskoro će biti završen i sistem u Trebinju kojim će biti pokriveno 860 hektara. Obezbijedili smo i podsticaje proizvođačima za izgradnju tercijarne mreže kojom navodnjavaju parcele.
Drinski nasip
GLAS: Semberija dugo čeka drinski nasip, kada se može očekivati završetak radova?
MIRJANIĆ: Završetak radova je planiran za decembar iduće godine. Hitna izgradnja drinskog nasipa postaje najvitalniji interes Semberije i Srpske i bilo kakav zastoj ili prolongiranje roka bilo bi pogubno. Vlada će učiniti sve da prepreke budu prevaziđene i otpočne izgradnja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
