Srebrenka Golić: Opštinari zakočili legalizaciju objekata

U njoj smo ukazali na propuste i nedopustivo ponašanje službenika, rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.

* GLAS: Ostala su još samo tri mjeseca do isteka roka za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Kako protiče taj proces?

GOLIĆ: Iskreno, kako u kojoj opštini. U posljednje vrijeme nam se učestalo obraćaju i pojedinačno i putem udruženja porodice poginulih i nestalih boraca, jer u pojedinim opštinama imaju problem da konačno riješe egzistencijalni problem i legalizuju svoj objekat, što je nedopustivo. Ljudi strahuju da do isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva, odnosno do 31. decembra ove godine, neće moći ostvariti prava i pogodnosti koje im zakon omogućava. Zakonom smo odredili fiksnu naknadu koja se obavezno plaća za legalizaciju, odnosno u postupku legalizacije nema rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Za objekte površine do 100 kvadratnih metara fiksna naknada iznosi 100 maraka, a za objekte površine od 100 do 200 kvadrata do 500 KM. Za objekte od 200 do 300 kvadratnih metara naknada je 1.000 KM, a stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu od 2.000 maraka. Porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije ne plaćaju ovu fiksnu naknadu. Svi bespravno sagrađeni objekti površine veće od 400 kvadratnih metara koji su građeni u komercijalne svrhe nemaju nikakve stimulacije i za njih se plaća redovna cijena prilikom legalizacije u skladu sa odlukama lokalnih zajednica koje su nadležne za sprovođenje postupka legalizacije.

* GLAS: Zbog čega dolazi do problema?

GOLIĆ: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju legalizacija bespravno izgrađenih objekata i sprečavanje izgradnje novih regulisana je jednostavnim i jasno određenim kriterijumima, uslovima i procedurama i ne smijemo dopustiti da građani trpe zbog nesnalaženja, nestručnosti i proizvoljnog tumačenja zakona od strane službenika u pojedinim lokalnim zajednicama i pojedinim područnim jedinicama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. S obzirom na učestale žalbe građana, ministarstvo je bilo primorano da i pored svih dosadašnjih kontakata i brojnih uputstava svim načelnicima i gradonačelnicima u RS i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove uputi još jednu instrukciju za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. U njoj smo ukazali na propuste i nedopustivo ponašanje službenika.

* GLAS: Na šta se, konkretno, građani žale?

GOLIĆ: Nama su se obraćali sa žalbom da im organi nadležni za legalizaciju u lokalnim zajednicama odbijaju da prime zahtjev i da insistiraju da se može predati samo kompletan zahtjev sa svim priloženim dokazima potrebnim za legalizaciju. To je u suprotnosti i sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku i sa važećim principima, načinom i postupkom legalizacije. Nadležni organ dužan je da primi zahtjev i kada on ne sadrži priloge, jer se obim i sadržaj priloga utvrđuju i pribavljaju tokom samog postupka legalizacije, nakon utvrđivanja činjenica na lokaciji, što je obaveza službenika koji vodi postupak. Nelegalni graditelji do 31. decembra 2016. godine u jedinicu lokalne samouprave, odnosno nadležni organ za legalizaciju, mogu podnijeti samo zahtjev. Tim dokumentom izvršavaju svoju zakonsku obavezu i dobijaju priliku da legalizuju objekat, a u daljem postupku i u rokovima koji su takođe određeni zakonom će se pribavljati propisani dokazi.

* GLAS: Ranije ste isticali da je jedan od problema i u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima?

GOLIĆ: Tačno. Važeći zakon je to, međutim, riješio vrlo jednostavno i u korist građana. Nama se vlasnici bespravno sagrađenih objekata obraćaju i zbog toga što su u pojedinim opštinama odbijali da pokrenu postupak legalizacije zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu na kojem je objekat izgrađen. To je nedopustivo i proizvoljno tumačenje zakona, jer je jasno propisano da se, ukoliko nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu, objekat legalizuje u prostoru, odnosno privremeno se zadržava, a građanin u odvojenom postupku kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove rješava pitanje svojine na zemljištu. U postupku legalizacije dovoljno je da vlasnik objekta dostavi dokaz da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i da se objekat legalizuje u prostoru. Kad se riješe imovinsko-pravni odnosi u korist vlasnika objekta, konstatuje se da je takav privremeno legalizovan objekat - legalizovan trajno. Apelujemo i na područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da ažuriraju evidencije i sprovedu postupke u svojoj nadležnosti kako građani ne bi trpjeli i kako bi mogli izvršiti svoju zakonsku obavezu.

Ponuda koja se ne odbija

* GLAS: Šta će se desiti ako građani do isteka roka ne podnesu zahtjev za legalizaciju?

GOLIĆ: O toj mogućnosti ne želimo ni da razmišljamo. Vlasnicima bespravno sagrađenih objekata smo dali ponudu koja se ne odbija i vjerujemo da će je objeručke prihvatiti. Još jednom apelujemo na vlasnike i investitore nelegalnih objekata da, ako to već nisu učinili, podnesu zahtjev za legalizaciju. Takođe, zahtijevamo od jedinica lokalne uprave da dosljedno poštuju zakon i instrukciju koju smo im uputili i da učine dodatne napore da se ovaj proces okonča, jer je to u interesu građana. Ministarstvo je spremno i stručno osposobljeno da pomogne svim jedinicama lokalne samouprave da proces legalizacije, za koji su oni nadležni, bude okončan u najboljem interesu građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.