Slatki porez na čekanju
Banjaluka - Vlasti u RS još ne razmišljaju o uvođenju takozvanog "poreza na šećer" u gaziranim sokovima, iako su za tom mjerom posegli u velikom broju zemalja kako bi zaštitili stanovništvo od negativnih posljedica po zdravlje.
Kako su istakli iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske, ali i Ministarstva finansija, još je rano govoriti o uvođenju ovog poreza i kod nas, zbog oprečnih stavova koliko je on djelotvoran u praksi.
- Naše ministarstvo prati javno-zdravstvene mjere koje pojedine zemlje primjenjuju i analizira ih kako bismo vidjeli koliko su djelotvorne. Tek nakon toga moći ćemo otvoriti ovu priču i kod nas, te konkretnije se odrediti o ovom pitanju - istakla je službenik za odnose sa javnošću iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS Jelena Vujić.
U svijetu se uveliko vodi kampanja za uvođenje akciza na sve proizvode koji mogu da imaju negativne posljedice po zdravlje. Kroz deklaraciju Ujedinjenih nacija iz 2011. godine, državama članicama je sugerisano da oporezuju sve štetne namirnice, pa tako i hranu i sokove koji sadrže veće količine vještačkih zaslađivača. Pojedine zemlje, poput Francuske, Norveške, Mađarske, skandinavskih zemalja, a od nedavno i Velika Britanija, uvele su posebne takse na šećer u bezalkoholnim pićima. Ova mjera je uvedena kako bi se smanjio broj gojaznih, oboljelih od dijabetesa, ali i smanjila upotreba gaziranih sokova kod djece.
Član predsjedništva evropskog ogranka Internacionalne federacije za dijabetes profesor Nebojša Lalić mišljenja je da je ovu mjeru lakše sprovesti u bogatijim društvima.
- Nisam stručnjak za ekonomiju, ali postoji mišljenje da je takva politika manje efikasna u siromašnim zemljama. Ali, isto tako, smatram da ovakvu mjeru treba primijeniti u okviru poreskog sistema svake zemlje - kaže Lalić.
Prema riječima izvršnog direktora Udruženja ekonomista RS - SNjOT Saše Grabovca eventualno uvođenje ovog poreza i u RS imalo bi pozitivne, ali i negativne efekte. Pozitivno bi se ogledalo u smanjenju broja oboljelih od dijabetesa, broja gojaznih lica, ali i smanjenju karijesa kod djece.
- Negativan aspekt ove priče je što bi ovaj porez vjerovatno ugrozio rad pojedinih preduzeća iz prehrambene industrije. Ukoliko se donese odluka da se on i kod nas uvede, mišljenja sam da to ne bi trebalo na brzinu raditi, već postepeno, paralelno donoseći određene poreske olakšice, kojima bi se rasteretio rad ovih preduzeća, kako bi ona što lakše i bezbolnije prebrodila još jedan namet - kaže Grabovac.
BiH je, inače, jedina zemlja u regionu u kojoj, pored akciza na alkohol i duvanske proizvode, postoje i akcize na bezalkoholna pića, pod kojima se tretiraju i gazirani sokovi. Ova akciza se plaća po litri bezalkoholnog pića i iznosi 0,10 KM. Za razliku od "klasičnog" poreza na šećer, gdje prikupljeni novac ide u zdravstveni sektor, novac od prikupljenih akciza u BiH ide u budžetsku potrošnju.
Inicijativa iz RS
Iz Ministarstva zdravlja napominju da su u nekoliko navrata, kao dodatni izvor finansiranja zdravstva, zagovarali izmjene akciznih politika na duvan i alkohol.
- Nažalost, naši prijedlozi nisu prošli. Pojedini zdravstveni sistemi već su odavno posegnuli za mjerom preusmjeravanja poreza od akciza u zdravstvene fondove i to vođeni logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba i više da izdvoji za potencijalno liječenje - navodi Jelena Vujić, ističući da je odgovornost za neusvajanje takvog zakona i odgovarajućih podzakonskih akata isključivo na partijama koje participiraju u vlasti na nivou BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
