Romi proslavili Đurđevdan, ali mnogo skromnije nego nekada
Banjaluka - Bacanjem vjenčića od vrbovog pruća u rijeku, skromnim porodičnim ručkom i uz zvuke čuvene pjesme “Erdelezi” Romi su juče širom Srpske proslavili svoj najveći praznik - Đurđevdan.
Ovaj praznik kod Roma simbolizuje odlazak zime i dolazak proljeća. Po starom običaju Romi rano ujutro odlaze na rijeku i kupaju se, a po dolasku kući cvijećem i vrbovim grančicama kite kapiju i domove. Đurđevdanski uranak tradicionalno su organizovali aktivisti Udruženja za obrazovanje Roma “Otaharin” i Udruženja žena “Romkinja” iz Bijeljine, koji su djeci dijelili našarana jaja i slatkiše. Predsjednik Udruženja žena “Romkinja” Begzada Beganović rekla je da u Bijeljini živi 127 romskih porodica, a da su njihovi gorući problemi obrazovanje i zaposlenje.
- Romska populacija teško živi jer nema posla. Jedini način da zarade je sakupljanje sekundarnih sirovina ili prošenje - kazala je Beganovićeva.
Organizovanog obilježavanja najvećeg romskog praznika ove godine nije bilo u Banjaluci i Prijedoru. Romi u banjalučkom naselju Veseli brijeg skromno su sa rodbinom i prijateljima proslavili praznik.
- Slavlja je svake godine sve manje. Ovo je prvi put da za Đurđevdan ne pečem jagnje, ali bitno je da ovaj dan obilježimo kako možemo - kazao je Šaćir Osmanović.
Njegova komšinica Iđida Ibrić kaže da su prošla vremena kada se Đurđevdan proslavljao uz raskošne fešte.
- Na Veselom brijegu se znalo skupiti 200-300 Roma koji su uz pjesmu i igru dočekivali ovaj dan. Međutim, sada se sve promijenilo, omladina odlazi, a ovi stari koji su ostali su nemoćni i nije im do pjesme - kazala je Ibrićeva, koja je ostala sama pa će Đurđevdan obilježiti sa komšijama.
Komšiluk
Mještanka Veselog brijega Vida Muratović kaže da već deceniju živi u ovom naselju i da su Romi dobre komšije.
- Nikada nisam imala problema s njima, uvijek se međusobno pomažemo koliko smo u mogućnosti - kazala je Muratovićeva i dodala da svake godine ide kod komšija da proslave Đurđevdan.
Romski običaji za Đurđevdan
- jutro počinje kupanjem u rijeci i sapiranjem grijeha
- vezuju crvene krpice za grane da odagnaju bolesti
- djevojke ispod vrbe šišaju kosu kako bi im bila bujnija
- oblače šarene nošnje i svečanu odjeću
- služe ofarbana jaja i kolače
- ispred okićenih kuća se peče jagnje
- obilaze najstarije članove porodice
- pjeva se i pleše do kasno u noć
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
