Rođene 44 bebe iz leda

Nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje RS profesor doktor Sanja Sibinčić kaže da se embrioni zamrzavaju kada se kroz postupak vantjelesne oplodnje dobije više kvalitetnih embriona.

- Za embriotransfer se najčešće koriste dva embriona, a preostale, ako par želi, zamrzavamo da bismo ih vratili u nekom idućem periodu. Na ovaj način povećavaju se šanse za ostvarenje trudnoće. S druge strane, manji su i troškovi, jer žena ako ne ostvari trudnoću a prošla je postupak vantjelesne oplodnje, ne mora da prolazi sve ispočetka, samo joj se vraća odmrznuti embrion - pojasnila je Sibinčićeva koja je i osnivač privatne zdravstvene ustanove "Medico' S", u kojoj se jedino u RS radi vantjelesna oplodnja i zamrzavanje embriona.

Sibinčićeva ističe da je svega deset odsto parova koji su u prošloj godini u ovoj zdravstvenoj ustanovi prošli postupak vantjelesne oplodnje zamrznulo embrione, te da treba imati u vidu da nije moguće svaki embrion čuvati na ovaj način.

- Zamrzavamo samo najbolje embrione. Trudnoće koje su nastale iz smrznutih embriona su zdrave i normalne i nema nikakve razlike u odnosu na one koje nastaju vraćanjem embriona u stimulisanom ciklusu - rekla je Sibinčićeva i dodala da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi najsavremeniji metod vitrifikacije, brzog zamrzavanja na veoma niskim temperaturama da ne bi došlo do oštećenja.

Pojašnjava da se zamrznuti embrioni mogu čuvati dugi niz godina, ali da trenutno imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS da to bude dvije godine, te da nakon toga pacijenti odluče hoće li nastaviti da ih čuvaju ili će ih iskoristiti ili uništiti.

U situacijama kada se muškarci bore sa malignim oboljenjima i kojima su hemoterapije jedina šansa za ozdravljenje, u ovoj zdravstvenoj ustanovi rade i zamrzavanje spermatozoida i tkiva testisa, da bi parovima pružili veće šanse da postanu roditelji u ovako otežanim okolnostima. Sibinčićeva je naglasila da se sve više parova u RS bori sa sterilitetom, jer je vrijeme rađanja pomjereno, pa sve češće žene prvi put postaju majke poslije navršenih 30 godina. Drugi razlog neplodnosti je sve veći broj polnoprenosivih bolesti, hroničnih i malignih oboljenja i kod muškaraca i kod žena.

Iako je zamrzavanje jajnih ćelija trend u svijetu i mnoge žene na taj način žele "prevariti biološki sat" i postati majke u zrelijim godinama, u RS se ovaj metod još ne koristi.

- Žene se raspituju za to, posebno one koje treba da idu na hemoterapiju. Uspješnost ostvarivanja trudnoće iz zamrznutih jajnih ćelija mnogo je manja nego iz zamrznutih embriona - rekla je Sibinčićeva i dodala da očekuje da će uskoro ovaj metod biti dostupan i kod nas.

Cijena čuvanja embriona je 500 KM za period od dvije godine, bez obzira na broj embriona, a od lani Fond zdravstva finansira ovaj metod.

- Ova usluga od prošle godine besplatna je za osiguranike u zdravstvenoj ustanovi "Medico'S", s kojom imamo potpisan ugovor i koja jedina za sada radi ove procedure u Srpskoj - naveli su iz Fonda. Ističu da su lani imali 55 zahtjeva za čuvanje embriona, za šta su izdvojili 27.500 KM.

Vantjelesna oplodnja

Fond zdravstva od 2007. godine finansira prvi pokušaj vantjelesne oplodnje, a od 2011. i drugi pokušaj.

- Zainteresovanost parova je iz godine u godinu sve veća što pokazuje opravdanost Nacionalnog programa vantjelesne oplodnje, a njegova uspješnost je evidentna, jer smo u oktobru prošle godine proslavili rođenje 1.000. bebe - istakla je Sibinčićeva i dodala da godišnje u projektu imaju oko 500 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.