Profesor Milivoje Unković: Problem fakulteta u Srpskoj određen broj nekvalitetnog kadra

Aleksandra Rajković
Profesor Milivoje Unković: Problem fakulteta u Srpskoj određen broj nekvalitetnog kadra

Angažovanje velikog broja "gostujućih" profesora na Akademiji umjetnosti u Banjaluci dovodi do toga da studenti nemaju od njihovih gostovanja neophodnu stručnu pomoć. Osim toga, tako se zanemaruje razvoj sopstvenog nastavničkog potencijala. Oni zaboravljaju da se na akademijama prvenstveno otvara prostor stvaralačkim potencijalima.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" ugledni srpski slikar i profesor Milivoje Unković, koji se i sam našao na "listi nepoželjnih profesora" na banjalučkoj Akademiji umjetnosti. Unković je do 1992. godine predavao slikarstvo na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti, a mnogi veliki slikari koje je odškolovao danas u svojim biografijama sa ponosom ističu činjenicu da su diplomirali u klasi profesora Unkovića.

- Vidim da je Akademija u Banjaluci okrenuta nekim novim tendencijama, a manje stručnom i suštinskom pristupu. Institucije i fakulteti ne počivaju na pomodnosti, nego na adekvatnim nastavnim planovima i programima, koji su uvaženi u svim zemljama. To studentima može samo da pomogne, a nikako da odmogne - ističe on.

* GLAS: Akademija umjetnosti u Banjaluci postala je prepoznatljiva po zapošljavanju gostujućih profesora sumnjivih dostignuća. Vi ste u svijetu stekli slavu, ali ona Vam nije bila dovoljna da dobijete katedru na ovoj akademiji?

UNKOVIĆ: Problem svih fakulteta u Republici Srpskoj je kontinuirano urušavanje kriterijuma za izbor u profesorska zvanja. Time se gubi akademski nivo svih komunikacija, kako u nastavi, tako i u stručnom vođenju univerziteta. Za posljedicu imamo konkretne afere i prinudne uprave, koje nisu primjerene visokoškolskim institucijama. Akademija umjetnosti u Banjaluci je dio ukupne atmosfere koja vlada na fakultetima.

* GLAS: Možete li se podsjetiti kako je izgledao izbor za profesora, kada ste bili jedan od kandidata?

UNKOVIĆ: Tada, kao i danas, na izboru profesora na Akademiji umjetnosti bilo je potrebno ispunjavati određene kriterijume. Na likovnom odsjeku, gdje sam bio kandidat, među uslovima su bile kolektivne i samostalne izložbe, društvena priznanja, nagrade. Mene je svojevremeno Milorad Buco Kenjalović, koji je tada bio dekan Akademije umjetnosti, pozvao da dođem da bismo razgovarali o mogućnosti da postanem profesor. Međutim, ta priča se na tom razgovoru i završila. Nekoliko puta su me zvali i na Akademiju u Trebinju, tražili moju stručnu pomoć i ja sam se uvijek rado odazivao. Kod izbora za Akademiju treba biti oprezan. Jer umjetnik često može da bude vrhunski, ali da nije dobar pedagog. Trebalo bi da ispunjava oba ta uslova.

* GLAS: Šta onda time dobijaju, a šta gube studenti AU, kojima bi na prvom mjestu trebalo biti znanje koje će steći tokom školovanja?

UNKOVIĆ: Problem fakulteta u Srpskoj, u cjelini je taj što ako imate jedan određen broj nekvalitetnog kadra to se direktno negativno odražava na nastavu. Akademije bi često morale da pozivaju ugledne profesore da održe neko predavanje, kao goste i to je praksa i svih svjetskih univerziteta. Dok sam predavao na Akademiji u Sarajevu, imali smo saradnju sa Akademijom iz Minhena. U okviru toga imali smo razmjene profesora, studenata, izložbi i to bi tako trebalo da bude i danas.

* GLAS: Ima li Akademija umjetnosti u Banjaluci budućnost, ako na njoj nisu primljeni ili su morali sa nje da odu vrhunski umjetnici poput Vas, Ratka Lalića, Petra Kralja?

UNKOVIĆ: Problem akademije i svake stručne institucije koja se bavi svojim razvojem je veliki ako ne koristi vrsne stručnjake u svom radu. Ona bi morala da okupi stručnjake koji su postigli zavidne rezultate u zemlji i svijetu. To podrazumijeva njegovanje nastavničkog kadra, od asistenata do profesorskih zvanja. Riječ je o praksi koja je ustaljena i normalna na svim univerzitetima u svijetu, pa bi tako trebalo da bude i kod nas. Umjesto da se borimo da vrsni stvaraoci budu predavači, kod nas je sasvim suprotno.

Biografija

Milivoje Unković rođen je 1944. godine u Nevesinju, a Akademiju likovnih umetnosti i postdiplomske studije završio je u Beogradu. Od 1974. bio je docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na predmetu slikarstvo, koji predaje u zvanju redovnog profesora. Bio je prodekan, predsjednik Savjeta Akademije i šef Odsjeka za slikarstvo. Profesor Akademije umjetnosti u Sarajevu bio je do 1992. godine, kada odlazi u Njemačku, gdje i sada živi i stvara. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za slikarstvo, grafiku i skulpturu na prostorima bivše Jugoslavije, a njegova djela nalaze se u mnogim muzejima, javnim i privatnim zbirkama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana