Praznik nad praznicima u porodičnom gnijezdu
Dan Hristovog vaskrsenja i pobjede života nad smrću, Vaskrs, je praznik mira, radosti i ljubavi koji se slavi tri dana, a prate ga raznovrsni običaji u cijelom hrišćanskom svijetu pa tako i kod Srba.
Najprepoznatljiviji je običaj darivanja obojenim jajima. Inače, jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a vaskršnje crveno znači radost. Da bi hrišćani spremno dočekali Vaskrs, očišćeni od grijeha i mržnje, pripremaju se postom koji traje sedam nedjelja. Samom vaskršnjem slavlju prethodi Velika sedmica, koja se još zove i Strasna sedmica, a najvažniji dani u ovoj sedmici su Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki petak je poželjno ništa ne jesti, a ukoliko se jede, post je obavezan. Za taj dan vezan je najstariji, najraskošniji i najvažniji običaj farbanja i kuvanja jaja, koji se razlikuje od kraja do kraja. Osim starih, dobro poznatih tehnika, u posljednje vrijeme pojavili su se savremeni metodi bojenja.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Domaćice spremaju kuću, ali i razna slatka i slana jela.
Odlazak na liturgiju
Na Vaskrs ujutro vjernici odlaze u hramove, prisustvuju liturgiji, a poslije primanja svetog pričešća, idu u svoje domove gdje nastavljaju proslavu praznika. Na svečanoj trpezi centralno mjesto zauzimaju obojena jaja, a ukućani se pozdravljaju sa: "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".
Tucanje jajima predstavlja i takmičenje, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo. Prvo se jede kuvano jaje pa tek onda ostala jela. Ako tog dana gost dođe u kuću, prvo se daruje jajetom, a zatim hranom pripremljenom za svečani ručak.
- U Donjem Podrinju, Semberiji i Majevici jaja se boje na Veliki petak prije izlaska sunca. Na vaskršnje jutro svim ukućanima dijeli se po jedno jaje. Običaj je da se djeca crvenim jajetom trljaju po obrazima kako bi bila zdrava i rumena - kaže istraživač narodnih običaja sa područja Semberije Simo Stankić.
Korijen broća
- Jaja se u Hercegovini, u zavisnosti od mjesta do mjesta, boje na Veliki petak ili na Veliku subotu. Boje se u lukovini i u korijenu biljke broća, kako bi se dobila lijepa tamna, crvena boja. Ranije su uoči Vaskrsa žene mijesile vaskršnji kolač, što se radilo netaknutom vodom, prvom vodom koja je toga jutra donesena sa bunara u koju bi se potopilo crveno jaje - priča etnolog iz Muzeja Hercegovine u Trebinju Božana Đuzelović i dodaje da ova poslastica treba da bude okruglog oblika, a u sredinu se stavlja crveno jaje sa kojim se kolač peče.
Etnolog iz Muzeja Republike Srpske Danijela Đukanović kaže da su po narodnom vjerovanjima i običajima jaja od pamtivijeka predstavljala simbol života i plodnosti. U nekim krajevima postojalo je vjerovanje da će se žena lakše poroditi ako provuče jaje kroz svoju bluzu.
- Tradicija našeg naroda veoma je bogata i izražajna. Bojenje jaja smatra se svetom radnjom i njemu se pristupa sa pobožnošću i čistotom. U našoj patrijarhalnoj kulturi farbanje je obilježeno obrednom normom kojom se određuje dan i ko može da boji jaja. Najčešće je to stara žena ili mlada djevojka, a prvo jaje se obavezno boji crvenom bojom - kaže Đukanovićeva i dodaje da je crvena boja oduvijek označavala plodnost i napredak.
Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkuća, jer se vjeruje da ono ima moć da štiti kuću i ukućane, a čuva se do narednog Vaskrsa. Zaštitna moć vaskršnjeg jajeta protezala se i na imovinu seljaka, na njihovu kuću, usjeve i stoku. Zbog toga se jaje ponekad zakopavalo u njivu ili vinograd.
Vaskrs je pokretan praznik, praznuje se u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koja je dan proljećne ravnodnevice ili neposredno poslije nje. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja.
Nova odjeća
Postoji vjerovanje da se na Vaskrs oblači nova odjeća, jer tako obučeni ukućani budu blagosloveni cijele godine. To je i znak da se očekuje rodna godina pošto tog dana prestaje veliki post, a vaskršnja gozba treba da bude bogata.
Simbolika
Zanimljivo je da se u prošlosti vodilo računa da svaki ukućanin dobije jaje po određenoj simbolici. Mladićima i djevojkama poklanjana su jaja sa vjenčićem kako bi pronašli životnog saputnika. U mnogim selima običaj je da se jaje stavlja u prvu brazdu, u žito i lan prilikom sjetve.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
