Popović: Čovjek može biti bogat, a moralan
Trebinje - Hrišćanski ideal jednakosti i solidarnosti mora ostati stub etike u crkvenim zajednicama, ali nije moguć u ekonomiji, koja kao preduslov razvoja i rasta zahtijeva nejednakost, jedan je od zaključaka posljednje sesije "Ekonomija i moral" na Trećem godišnjem skupu "Teologija u javnoj sferi", u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Profesor Danica Popović smatra da je nejednakost imanentna ljudskoj prirodi kao potreba da se bude bolji, drugačiji i uspješniji od drugih, te da "niko ne juri za bogatstvom da bi ga poslije podijelio siromašnim".
"Ekonomija to mora da dozvoli, jer ako to pokaša da spriječi ljudi će potražiti neku drugu sredinu. Zato Novak Đoković nije državljanin Srbije nego Monaka. Zadatak i Srbije i Republike Srpske je da napravi takve zakone i institucije da bi se neko kao Novak Đoković vratio i da svi možemo sutra da budemo dvadeset puta bogatiji nego danas", ističe Popovićeva.
Ona kaže da čovjek može biti bogat, a ujedno i moralan. "Recimo Bil Gejts je najbogatiji čovjek na svijetu, a veliki je donator za djecu Afrike", rekla je Popovićeva.
Vladislav Topalović sa Bogoslovskog fakulteta u Foči istakao je da crkva, iako prihvata realnost nejednakosti, uvijek mora ostati zajednica solidarnosti bogatih i siromašnih.
Topalović odbacije kao predrasudu svako povezivanje pravoslavne etike sa nerazvijenošću pravoslavnih zemalja, jer su, kako je istakao, uzroci ekonomskog siromaštva ovih društava mnogo kompleksiniji, a prije svega u vezi szu sa geografskim okolnostima i nemaju veze sa religijskom etikom.
U sesiji je učestvovao i profesor Danijel Cvjetićanin, a moderator je bio Marko Đogo.
Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije služiće sutra u 9.00 časova u Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg Svetu arhijerejsku liturgiju kojoj će prisustvovati i učesnici skupa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
