Pomor pilića, stoka na izdisaju

A. Janković, M. Vujić
Pomor pilića, stoka na izdisaju

Banjaluka - Hiljade pilića uginulo je na farmama zbog paklenih vrućina koje su posljednjih dana pogodile Srpsku, a na mukama su i uzgajivači svinja, jer su zbog visokih temperatura i one na izdisaju.

Probleme imaju i uzgajivači krupne stoke koja zbog vreline slabije jede, što se direktno odrazilo na proizvodnju mlijeka i mesa.

Većina farmi u RS nema adekvatnu ventilaciju, zbog čega posljednjih dana njihovi vlasnici sabiraju štetu. Najviše muka imaju uzgajivači peradi, jer su tovljeni pilići najmanje otporni na vrućinu.

Izvršni direktor za proizvodnju u kompaniji "Perutnina Ptuj" iz Srpca Velibor Popović kaže da su vrućine prouzrokovale uginuće hiljada pilića na farmama njihovih kooperanata.

- Na nekim farmama uginulo je i do 15 odsto pilića, a velike vrućine se odražavaju i na razvoj živine i utrošak stočne hrane. Perad više jede, ali ne napreduje, a uz sve to povećan je i utrošak vitamina - pojašnjava Popović.

Prema njegovim riječima, više od polovine farmi s kojima sarađuju nema moderne metode rashlađivanja. Za ugrađivanje ventilacije na farmama koje uzgajaju do 11.000 pilića potrebno je oko 15.000 maraka.

- To nije mnogo kad se uzme u obzir da farmeri za jedan dan mogu imati toliki gubitak. Rashladna ventilacija su praksa na farmama u svim evropskim zemljama - kaže Popović i dodaje da samo njihova firma bilježi 40.000 maraka direktne štete, dok su indirektnu za sada zanemarili.

Mjeseci bez kiše i užarena živa u termometru stvorili su probleme i farmerima sa područja Gradiške. Peradar iz sela Laminci Ljubo Subotić kaže da na farmi ima oko 3.000 koka nosilja i da bi imao ogromne gubitke da u objekat nije postavio ventilaciju.

- Temperature su toliko visoke da nekim danima ni ventilacija nije dovoljna pa vodom polivam krov kako bih bar malo rashladio unutrašnjost i olakšao kokama - priča Subotić.

Proizvođači svinja kažu da vrućina remeti i njihovu proizvodnju i da se na razne načine dovijaju kako bi izbjegli štetu.

- Lim na krovu se ugrije i temperatura zna preći i 50 stepeni. Tokom dana puštamo svinje vani ili ih u štalama posipamo vodom. Ulažemo nadljudske napore da im pomognemo, ali uprkos tome ne uspijevamo da ih sve spasimo - priča jedan od svinjara.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Vladimir Usorac kaže da su tropske vrućine umanjile proizvodnju mlijeka i do 40 odsto.

- Sve ubi ova vrućina. Veliki je pad proizvodnje i kod mljekara i kod tovljača. Stoka po vrućini ne jede pa dolazi i do smanjenja proizvodnje - kaže Usorac.

Prema njegovim riječima, uz živinare najveće gubitke imaju mljekari.

- Sa muznim kravama je najveći problem. Slabo jedu i odmah slabo daju i mlijeko. Proizvodnja je značajno opala, a kad jednom padne, teško je vratiti na prijašnji nivo - kaže Usorac i dodaje da ni ventilacija u štalama ne pomaže mnogo, jer cirkuliše topao vazduh.

Procjena štete

Stručne službe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS prate situaciju na terenu i kažu da je rano iznositi procjene štete koje su prouzrokovale visoke temperature. Naglašavaju da su za potrebe izgradnje individualnih sistema za navodnjavanje u ovoj godini obezbijedili 1,3 miliona maraka, što je dvostruko više u odnosu na lani te da korisnicima isplaćuju do 40 odsto uloženog novca.

Pritisci

Vladimir Usorac se požalio i na strane trgovačke lance da vrše pritisak na prerađivače mlijeka da snize cijene.

- To bi se moglo negativno odraziti na primarnu proizvodnju - istakao je Usorac.

 

Savjeti veterinara

- obezbijediti veće količine čiste i svježe vode za piće

- prostorije gdje životinje borave moraju biti provjetrene

- redovno davati životinjama vitamine

- smanjiti broj životinja u objektima i štalama i napraviti proređenje

- smanjiti količinu vlažnosti koja dovodi do toplotnog udara

- staklene površine u štalama zatamniti panelima kako bi se odbijali sunčevi zraci

- životinje se ne smiju direktno kvasiti

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana