Niska cijena žita prijeti gašenjem proizvodnje

Anita Janković-Rečević
Niska cijena žita prijeti gašenjem proizvodnje

Banjaluka - Ovogodišnja žetva pšenice, koja je počela prije mjesec, još nije završena zbog kiše, a ratari širom Srpske godinu ocjenjuju katastrofalnom jer je otkupna cijena hljebnog žita veoma niska, prinosi ispod očekivanja, a kvalitet loš, zbog čega mnogi planiraju gašenje proizvodnje.

Na poljima u Srpskoj kiša cijelo ljeto ometa žeteoce, pa je tako do sada požnjeveno tek oko 80 odsto parcela, iako su silosi odavno trebali biti puni. Oni koji su ugasili kombajne sa hektara oranica u prosjeku su skinuli pet tona pšenice, što je manje od očekivanog, a glavobolju im zadaje niska otkupna cijena, koja ne prelazi 0,25 KM po kilogramu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije” Boško Radić ističe da u posljednjih 20 godina nije zapamćeno da je žetva trajala mjesec, navodeći da nisu imali nijedan radni dan bez kiše otkako su pali prvi otkosi pšenice.

- Godina je katastrofalna. Prinosi se kreću od tri do pet tona po hektaru, a mlinari nam daju između 0,20 i 0,24 KM po kilogramu. Neki nude 0,27 KM, ali traže ekstrakvalitet koji niko nema. Kad je godina rodna, kažu slab vam je procenat glutena u zrnu, a kad je loša, kao ova, onda je loš hektolitar. Stalno nas ucjenjuju - žali se Radić i dodaje da mnogi proizvođači razmišljaju o napuštanju proizvodnje.

Ugledni poljoprivrednik i vlasnik firme “Zelen gaj” iz Gradiške Ranko Sarajlić pod pšenicom je imao više od 100 hektara, a sav rod je uskladištio i ne planira prodati ni  kilogram jer je razočaran cijenom.

- Prinosi su bili nešto veći od pet tona po hektaru, iako sam očekivao sedam tona. Ne pada mi na pamet da žito prodajem po 0,25 KM, jer bi to bilo kao da ga dajem džaba. Imam u sklopu firme mlin za hljebno brašno i dio pšenice ću iskoristi za te namjene, dio za stoku, a ostalo će u ambaru čekati bolju cijenu - rekao je Sarajlić. Ističe da se s ponuđenom cijenom ne može izbiti ni dio uloženog novca, a kamoli nešto zaraditi.

- Kilogram sjemena smo plaćali jednu marku, što znači da bismo više od 20 odsto roda morali dati za sjeme, a gdje su ostali troškovi - rekao je Sarajlić.

Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da je još rano govoriti o otkupnoj cijeni.

  • Cijene koje se sada pominju su nagađanja i potezi pojedinih mlinara. Pšenica je berzanska roba i čekamo cijenu na svjetskom tržištu. Zbog slabog kvaliteta u Srbiji je cijena između 270 i 280 KM po toni, a šta će se dešavati naredni mjesec, ostaje da se vidi. Postoji mogućnost da će skočiti cijena kvalitetnije pšenice - rekao je Kos.

Vlada uvijek uz poljoprivrednike

Vlada RS u posljednjih pet godina isplatila je više od 500 miliona KM poljoprivrednicima ili oko 100 miliona KM godišnje, te se odgovorno odnosi prema poljoprivrednicima i uvijek je uz njih kada su poplave, suše i ostale vremenske nepogode ili bolesti životinja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Reagujući na izjavu predsjednika SDS-a Vukote Govedarice da bi Vlada RS trebalo malo bolje da pogleda na ratare i ratarsku proizvodnju, iz Ministarstva su ocijenili da su SDS i njegov predsjednik najmanje pozvani da govore o tome kakva je poljoprivredna politika Vlade. Govedarica je rekao da poljoprivredna politika Vlade RS nikada nije bila neorganizovanija i da ovogodišnja otkupna cijena pšenice nije dovoljna da ratari pokriju troškove proizvodnje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana