Najviše prosječne neto plate u Srpskoj u oblasti finansijske djelatnosti

Srna
Najviše prosječne neto plate u Srpskoj u oblasti finansijske djelatnosti

Banjaluka - Prosječna neto plata u martu u Republici Srpskoj bila je manja za 20 KM u poređenju sa platom iz februara. Najviše prosječne neto plate u martu isplaćene su u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosile su 1.307 KM, što je za 1,63 odsto više nego u februaru.

Najniže prosječne neto plate u prošlom mjesecu isplaćene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i iznosile su 541 KM, što je neznatno povećanje u odnosu na februar.

Niske prosječne neto plate u martu imali su i zaposleni u građevinarstvu, 545 KM, zatim radnici u djelatnosti turizma i ugostiteljstva 566 KM, te u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije 572 KM, u trgovini 580 KM, i one su pokrivale troškove sindikalne potrošačke korpe od 28,68 do 30,75 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj u martu je koštala 1.886 KM koju je prosječna isplaćena neto plata za isti mjesec od 828 KM pokrivala sa svega 43,90 odsto, saopšteno je iz Saveza sindikata Srpske.

"Ukupne potrošačke cijene u martu ove godine, u odnosu na februar, bile su veće za 0,1 odsto, a najviše je poskupjela odjeća i obuća za 2,1 odsto", navodi se u saopštenju.

Najviše novca u martu ove godine porodice u Republici Srspkoj trošile su za nabavku prehrane 698,43 KM, dok su troškovi za stanovanje i komunalne usluge iznosili 582,46 KM, te je za tekuće održavanje domaćinstva trebalo izdvojiti 105,25 KM.

Odjeća i obuća koštali su 136,63 KM, higijena i njega zdravlja 86,71 KM, prevoz 194,40 KM, te obrazovanje i kultura 82,38 KM.

"U Republici Srspkoj u martu ove godine najniže plate imali su radnici u privredi. Radničke porodice godinama jedva sastavljaju kraj sa krajem", napominje se u saopštenju.

Iz Sindikata napominju da je jedan od uzroka teškog materijalnog i socijalnog položaja radnika u Srpskoj nepostojanje opšteg i granskih kolektivnih ugovora, te umjesto njih poslodavci bez saglasnosti radnika i sindikata sami donose i primjenjuju takozvane pravilnike o radu, kojima se krše stečena radnička i sindikalna prava. /kraj/ba/vj

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana