Na radnom mjestu poginulo 10 radnika
Banjaluka - U prvih šest mjeseci ove godine u Srpskoj je život na radnom mjestu izgubilo deset radnika, što je za 60 odsto više nego u cijeloj 2013. godini.
Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove, u tom periodu teško je povrijeđeno 25 radnika, dok je u nesrećama na radu u 2013. godini poginulo šest, a povrijeđeno 70 radnika.
- Najviše poginulih radilo je u šumarstvu i drvnoj industriji. Uzrok smrti najčešće je bilo to što nisu preduzete mjere zaštite na radu u skladu sa zakonom - rekli su u Inspektoratu RS. Prema njihovim analizama, uzroci teških povreda koje su radnici zadobili na radnom mjestu su nepažnja u radu u 11 slučajeva, te nepridržavanje mjere zaštite u skladu sa zakonom, zbog čega je povrijeđeno 14 radnika. U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove navode da su šumarstvo i drvna industrija najrizičnije djelatnosti kada su u pitanju povrede i stradanja radnika. Prema njihovim podacima, kao rizične djelatnosti slijede građevinarstvo i elektroprivreda, dok se manji broj povreda na radu dogodi u oblasti hemijske i tekstilne industrije, te trgovine.
Podsjećamo da se posljednja teška nesreća na radu dogodila prošlog utorka u Doboju, kada je poginuo radnik "Agromiksa" Marko Panić (20). Njemu je spiralna mješalica otkinula nogu, a povrede koje je zadobio bile su smrtonosne.
U Sindikatu RS kao glavni uzrok nesreća ističu nedosljednost u primjeni Zakona o zaštiti na radu od strane poslodavaca. Istakli su da je broj nastradalih radnika i veći od zvanične statistike, jer postoje povrede radnika koji rade na crno i koji se uopšte ne evidentiraju.
- Skoro polovina poslodavaca iz javnih i privatnih oblasti nije usvojila akt o procjeni rizika, što su, prema zakonu o radu, obavezni. Tim aktom se definišu svi rizici i propisuje kako zaštititi radnike, što poboljšava bezbjednost - kazala je predsjednik Sindikata Ranka Mišić.
Dodala je da je drugi problem to što privatne agencije koje su ovlašćene da izrađuju akte o procjeni rizika u većini slučajeva to urade tako da se zadovolji forma. Ona kaže da često ti akti ne odgovaraju stvarnim potrebama preduzeća.
- Tako su tamo gdje je usvojen odgovarajući akt o procjeni rizika šanse za teške nesreće minimalne. Da bi se ovo poboljšalo, mora se djelovati represivno na prekršioce zakona. Takođe, ti akti moraju da odgovaraju stvarnim potrebama preduzeća - rekla je Mišićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
