Muhamed Hamidović Ferhadiji vratio stari sjaj: Dječačke uspomene vodile neimare
Banjaluka - U jednom trenutku kada je obnova Ferhadije bila u završnoj fazi, prije nego su stavljeni ćilimi, čuo sam zvuk, molitvu vjernika. Glas slijepog čovjeka i njegova dva prijatelja, koji su zakoračili u tek obnovljenu svetinju, bila je potvrda našeg dugogodišnjeg rada.
Ovim je riječima za "Glas Srpske" priču o obnovi Ferhat-pašine džamije u Banjaluci počeo arhitekta Muhamed Hamidović iz Sarajeva, koji je bio rukovodilac obnove.
- Nije bilo odjeka, njihov glas se dizao u visinu ispod kupole i polako se uvlačio u zvučnike koje smo ugradili u zidove. Ta slika je jedna od najljepših uspomena koje me vežu za period obnove Ferhadije - kazao je Hamidović koji je radio kao profesor arhitekture na Univerzitetu u Sarajevu.
Zahvaljujući njemu 7. maja će Ferhadija svoja vrata širom otvoriti za brojne vjernike i sve dobronamjerne ljude koji budu željeli vidjeti ovaj kulturno-istorijski spomenik, najveće dostignuće islamske arhitekture iz 16. vijeka.
Prisjećajući se početka obnove, Hamidović kaže da je najteže bilo pronaći ko su bili majstori, po kojim uzorima su radili i odakle je materijal od kojeg je džamija sagrađena. Potraga za elementima srušene Ferhadije trajala je sve do 2007. godine.
- Najteže pitanje u svemu tome bilo je pitanje svetosti. Kako jedan arhitekta može da gradi nešto i da to bude sveto, da bude dostojno poštovanja - kazao je Hamidović.
Dodaje da su tek u trenutku kada su došli do temelja koji je bio sačuvan, otkrili da su dimenzije po kojima treba da grade potpuno drugačije od onih koje su poznavali prije toga.
- Na temeljima srušene džamije shvatio sam da cijela priča počinje iznutra, iz duše objekta - rekao je Hamidović.
Dodao je da je cilj bio iskoristiti što više starih elemenata. U tome su uspjeli, vrijedne ruke neimara vratile su oko 70 odsto elemenata. Da bi Ferhadiji vratio sjaj, ali i dušu, uspomene koje nosi iz djetinjstva bile su vodilja i putokaz tokom svih godina obnove.
- Otac me dovodio kao dječaka u Banjaluku, zajedno smo se divili Ferhat-pašinoj džamiji i ni slutio nisam da će skice i crteži koje sam kao student arhitekture radio, jednoga dana biti najvažniji dokument na osnovu kojeg ćemo obnavljati džamiju - ispričao je Hamidović.
Djelovi džamije stari pet vijekova, vraćeni su na mjesto kojem pripadaju, a unutrašnjost ukrašena posebnom kaligrafijom i plava boja koja dominira, donose duh minulog vremena.
Kuran
Sveta knjiga Kuran, pisana ćirilicom na srpskom jeziku, u prevodu Miće Ljubibratića biće promovisana sutra u Banskom dvoru u Banjaluci sa početkom u 18 časova.
Riječ je o prvom prevodu svete knjige na prostoru zapadnog Balkana. Ljubibratićev prevod prati i dodatni svezak eseja akademika Enesa Karića "Svjetovi Kurana".
Dimenzije Ferhadije
18 metara široka
14 metara dugačka
18 metara vrh kupole
43 metra visina munare
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
