Ljepota badnjaka i snaga česnice unose sreću u dom

Raznorazne varijacije u običajima uglavnom su uzrokovane podnebljem, ali osnovni elementi proslave Božića prisutni su svuda - unošenje Badnjaka u kuću i njegovo paljenje, Badnje veče, česnica, položajnik.

Sama suština praznika svuda je ista slavi se Hristovo rođenje, ali se i njeguju  porodični odnosi, s obzirom da je tradicija da tog dana bližnji budu na okupu.

Badnji dan, veče i nedjelja

Pravoslavni hrišćani ovaj praznik slave 7. januara, a dan pred Božić slavi se Badnji dan. To je posljednji dan u Badnjoj nedjelji u toku koje se, prema vjerovanju, ne treba šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi “sjeklo zdravlje”. Na Badnji dan se ustaje rano, prije zore, i tada deda i unuk, najmlađi i najstariji muškarac iz kuće idu u šumu po badnjak. Odmah po ustajanju u kući se loži vatra i pristavlja se pečenica, a žene pripremaju kolače, torte i božićnu trpezu.

Badnjak

Prije zore muškarci iz kuće idu u šumu da posjeku badnjak. Obično se bira cer koji domaćin, okrenut ka istoku, sječe sa tri snažna udarca. Prilikom odsijecanja izgovara se molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak koji otpadne pri prvom udarcu se pokupi i čuva.

On se stavlja u karlicu što pomaže da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice onda niko neće moći pčelama da naudi. Nekada se prvi iver potapa u vodu koju oboljeli piju  radi ozdravljenja, dok se negdje stavlja pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac.

Jedan dio ivera se čuva u kući i vjeruje se da cijeloj porodici donosi mir i blagostanje. Badnjak se ka kući nosi na desnom ramenu, a kada se donese uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do uveče kada ga domaćin unosi u kuću.

Česnica

Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca. Najčešće je mesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. Zatim se okreće polivajući se vinom i lomi se na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U tijesto za česnicu se ubaci novčić i dio iverka sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće tokom cijele godine.

Pečenica

Zajedno sa badnjakom, domaćin i njegovi sinovi unose u kuću i pečenicu i slamu. Muškarci koji nose pečenicu na ražnju, uz reči “Dobro veče, srećno Badnje veče” stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica koja posipa sa zobi domaćina i pečenicu izgovarajući reči “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica”.

U srpskom narodu pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid gdje ostaje do Božića kada se služi na božićnoj trpezi. Na prazničnoj trpezi se ne smije naći  živina, jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.

Položajnik

Položajnik je osoba koja prva ulazi u kuću na Božić. Stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane riječima “Hristos se rodi”, na šta mu oni odgovaraju “Vaistinu se rodi”. Zatim položajnik prilazi vatri i grančicom sa badnjaka je džara govoreći “Koliko varnica toliko parica, koliko varnica toliko sreće i veselja” i dalje nabrajajući sve ono što misli da bi valjalo da se u domaćinovoj kući umnoži.

Pijukanje

Narodni običaj koji najviše raduje djecu o Božiću jeste – pijukanje. Dok se unosi slama kojom se pokriva pod, neko od starijih kvoca, a za njim idu djeca i pijuču. Domaćin pri tome “hrani svoje piliće” tako što im baca slatkiše, voće, sitne poklone, poneku paricu, a djeca to skupljaju. Simbolika ovog običaja je da kao što kvočka prikuplja svoje piliće pod krila, gdje ih grije i čuva, tako isto roditelji brinu o svojoj djeci, a Hrist o svim ljudima.

Kako se čestita Božić

Na Božić se ljudi pozdravljaju rečima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju sa: “Vaistinu se rodi!”. Ukoliko se šalje čestitka na njoj treba da piše “Mir Božji, Hristos se rodi”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.