Kornišoni se ove sezone isplatili

Anita Janković-Rečević
Kornišoni se ove sezone isplatili

Banjaluka - Proizvođači i izvoznici kornišona ove godine zadovoljno trljaju ruke jer je sezona dobra, a zarada odlična, za razliku od lani kada je stotine tona ovog povrća završilo u smeću.

Otkupljivači su odlučili da smanje sjetvene površine i time izbjegnu prošlogodišnji scenario kada je zbog velikog broja proizvođača došlo da prezasićenosti evropskog tržišta, što im je prouzrokovalo ogromne gubitke.

Izvršni direktor firmi "Agrona" iz Živinica i zvorničkog "Voćar prometa" Fahrudin Delibajrić kaže da su umjesto 150 hektara, na koliko su lani ugovorili proizvodnju kornišona, zasijali 50, pa sve ovosezonske količine koje stižu sa njiva uspijevaju izvesti.

- Sarađujemo sa 900 kooperanata i očekujemo da ćemo ubrati oko 3.000 tona kornišona. Prvu klasu plaćamo 1,20 KM, a drugu 0,60 i sve protiče bez problema - kaže on.

Delibajrić ističe da će najveći dio roda biti plasiran na tržište Hrvatske, Slovenije i Njemačke, te će tako donekle namiriti prošlogodišnje gubitke.

- Glavobolje nam zadaje samo ova ekstremna suša koja bi mogla umanjiti rod, jer iako imamo sisteme za navodnjavanje, pojedini proizvođači se muče sa nedostatkom vode - rekao je Delibajrić. 

Upravnik njemačke firme "Kine" u BiH Boško Čoprka, koja u RS ima preko 300 kooperanata za proizvodnju kornišona, ističe da ove godine neće biti viška krastavaca.

- Ni lani nismo imali problema jer su naša preduzeća u Njemačkoj sve preradila, a tako će biti i ove godine. Otkup je počeo prije 40 dana i do sada smo preuzeli preko 600 tona, a do kraja sezone očekujemo da otkupimo 1.500 tona krastavaca - rekao je Čoprka.

On je dodao da je osnovna cijena po kojoj otkupljuju rod 1,20, ali da daju razne bonuse pa proizvođači zarade i do 1,40 KM po kilogramu.

- Veoma smo zadovoljni kvalitetom jer zahvaljujući našoj tehnologiji svi kooperanti imaju sisteme za navodnjavanje pa suša ne utiče na proizvodnju - naveo je Čoprka.

Gordana Blagojević iz sela Međeđa kod Kozarske Dubice uzgojem kornišona bavi se već tri godine, a dosadašnjim iskustvom vrlo je zadovoljna.

- Ove godine smo zasadili pola dunuma. Prinosi su dobri i očekujemo da u sezoni uberemo između sedam i deset tona krastavaca - priča Blagojevićeva, dodajući da su do sada prodali već oko tri i po tone.

- Očekujemo da prodamo sav rod, jer je firma s kojom radimo vrlo fer i korektna. Uredno otkupljuju, a i plaćaju. Lani smo zaradili 7.000 KM, a ove godine bi trebalo da zaradimo i do 5.000 maraka jer su povećani prinosi. To je solidna dopuna kućnom budžetu - rekla je Blagojevićeva.

Proizvodnja

Veliki broj poljoprivrednika iz RS se posljednjih godina okrenuo proizvodnji kornišona jer imaju obezbijeđeno tržište, što proizvođačima osigurava pristojnu zaradu.

Najveći dio njih bavi se planskom proizvodnjom, odnosno rade na "sigurno" zahvaljujući unaprijed potpisanim ugovorima sa nekom od firmi za otkup. Proizvođači treba samo da pripreme zemljište za sadnju, a firme im obezbjeđuju sve ostalo, od sadnog materijala do sistema za navodnjavanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana