Grdosiju iz Vrbasa upisali u dnevnik hrabrosti

Vesna Popović
Grdosiju iz Vrbasa upisali u dnevnik hrabrosti

Banjaluka - Nisu nam dozvoljene greške i na našem radnom mjestu možemo samo jednom pogriješiti. Svaki dan nosimo "glavu u torbi", ali sve se to isplati kada znamo da ćemo spasiti mnoštvo tuđih života.

Ovako opisuju svoj posao članovi Republičke Civilne zaštite koji su 27. septembra u svoj dnevnik hrabrosti upisali jednu od najtežih akcija, uklanjanje avio-bombe iz rijeke Vrbas u Banjaluci i njeno uništavanje na Manjači.

Kažu da uklanjanje bombi, bez obzira na veličinu i jačinu, nikada nije rutina. U svakom trenutku su svjesni rizika, pa im je zbog toga i strah "vjerni pratilac", a posebno kada je riječ o "grdosiji" od 466 kilograma.

Jedan od deminera koji je od samog otkrića ove bombe često bio u opasnosti je Borislav Trninić. Pored njega u vodi su bili Saša Stojinović i Dušan Medan, a u utovaru iz čamca u vozilo za transport pomagao je kolega Vidosav Pejić. Ovoj akciji su prethodile velike pripreme. Trninić je četiri dana prije akcije sa članovima Ronilačkog kluba "Buk" privezao bombu trakama čija je nosivost dvije tone.

- Da bismo to uradili, na dva mjesta smo morali da je potkopamo, a da je ne pomjeramo. Sve smo radili pažljivo, centimetar, po centimetar - kazao je ovaj hrabri deminer.

Vođa tima Republičke uprave Civilne zaštite za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstva Duško Anikić tog dana je imao dvostruku ulogu. Upravljao je dizalicom sa Gradskog mosta i učestvovao u neutralizaciji bombe. Kaže da je presudna bila i odlična koordinacija među članovima tima.

- Morao sam sto odsto da se oslonim na instrukcije kolega. Iz kabine dizalice nije bilo moguće vidjeti šta se dešava sa timom u vodi i šta im je potrebno. Davali su signale kuda da pomjeram dizalicu. Moji potezi su morali biti precizni, nije bilo mjesta za greške - rekao je Anikić.

Radili su u najgorim mogućim uslovima, a u djeliću sekunde je trebalo da donesu pravu odluku. Da sve bude gore po ovu hrabru družinu, akciju je otežala kiša, ali to ih nije omelo jer su znali koliko je važno da bombu što prije uklone.

- Da je bila jača kiša, morali bismo da pomjerimo datum. Ova akcija je bila posebno opasna zbog toga jer je bomba bila u vodi i u jako gusto naseljenom mjestu - rekao je Anikić.

Objasnio je da avio-bombu nisu neutralizovali detonacijom već tehnikom deflagracije, odnosno uklanjanjem upaljača i razbijanjem. U tome im je pomagao Rade Jakovljević, koji je imao još jednu dužnost. Bili su spremni i na najgore.

- Za vrijeme vađenja bombe, u slučaju da se desila detonacija, moj posao bi bila vožnja saniteta - rekao je Jakovljević.

U tom najgorem slučaju podršku je trebalo da mu pruži medicinar Ivanka Malobabić, za koju, na sreću, ipak nije bilo posla. Ona svoje kolege, sa kojima sarađuje već 18 godina, opisuje kao veoma hrabre, ali i skromne.

- Svako jutro odlaze iz svojih domova i pozdravljaju se sa svojim porodicama. To je stresan posao i za nas i za naše najmilije. Čim malo zakasnimo kući, odmah nas zovu i provjeravaju da li se nešto desilo - kaže Malobabićeva.

Dejan Šakotić, koji je bio u koloni koja je prevozila bombu na Manjaču, kaže da strah uvijek postoji.

- Nije nam svejedno, ali smo ovaj posao shvatili profesionalno i ne radimo ga rutinski - rekao je Šakotić. 

Za bavljenje najopasnijim poslom na svijetu, pored velikog srca, potrebna je i dobra oprema, sa kojom demineri kubure.

Pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite za deminiranje Dragan Kos rekao je da se trude da obezbijede što bolju opremu, ali da su mogućnosti skromne.

- Ovu avio-bombu niko nije mogao ukloniti u RS osim nas, a da to uradimo, morali smo posuditi dizalicu od vojske i čamac od Vatrogasne brigade u Prijedoru - rekao je Kos.

Pohvale

Poslije vađenja avio-bombe iz Vrbasa demineri Republičke Civilne zaštite postali su istinski junaci ne samo u očima Banjalučana, već i šire. Riječi hvale im stižu i od direktora Civilne zaštite RS Veljka Eleza.

- Prvi put u Republici Srpskoj neeksplodirana bomba je uklonjena sa ovakve lokacije. Kako bi posao obavljali još bolje, potrebna im je modernija oprema i dodatna osposobljavanja - rekao je Elez.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana