Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci: Orkanske oluje biće nam sve češći gosti
Olujni vjetrovi čija jačina prelazi 100 kilometara na čas, a koji ovih dana ruše krovove i čupaju drveće širom RS, posljedica su klimatskih promjena, koje će u budućnosti biti sve izraženije.
Rekao je ovo u intervjuu za „Glas Srpske“ klimatolog Goran Trbić, koji se izučavanjem klimatskih promjena bavi 15 godina.
- Osjetili smo ovih dana vjetrove jačine 114 kilometara na čas, koji se klasifikuju kao orkanski i koji razaraju sve na šta naiđu. Naša istraživanja potvrdila su da nas očekuju udari olujnih vjetrova koji će biti sve češći i intenzivniji - istakao je Trbić, koji je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.
GLAS: Na koji način možemo zaštiti živote i imovinu od udara olujnih vjetrova?
TRBIĆ: Na primjeru ovih vjetrova vidimo da je srušeno dosta limenih krovova, zbog čega svi koji ubuduće planiraju da stavljaju takve krovove moraju da traže savjet stručnjaka kako da na pravi način pričvrste lim na objekte. Neophodno je izvršiti i sanitarni pregled drveća, jer su i ova stabla koja su porušena bila ili bolesna ili dotrajala.
GLAS: Osim olujnih vjetrova, živa u termometru porasla je skoro do 20 stepeni, iako je decembar. Sve češće su suše i poplave. Šta je razlog ovakvih promjena klime?
TRBIĆ: Ekstremno visoke temperature, sve češći toplotni talasi, poplave i olujni vjetrovi siguran su znak klimatskih promjena kakvih nije bilo. Sve je uzrokovano globalnim povećanjem temperature.
GLAS: Da li je čovjek uticao na to?
TRBIĆ: Nauka je dokazala da je prekomjerna emisija gasova iz automobila i fabričkih dimnjaka stvorila efekat staklene bašte. Čovjek je potpuno promijenio klimatski sistem, a posljedice su ekstremni vremenski uslovi. Klima se i ranije mijenjala, međutim uticajem čovjeka te promjene su mnogo brže.
Smanjenje zagađenja
GLAS: Kako da sačuvamo okolinu?
TRBIĆ: Treba da se prilagodimo novonastalim promjenama, jer alternativu nemamo. Treba manje da koristimo automobile i druge zagađivače. Urađena je toplifikacija zgrade PMF-a, umjesto uglja koristimo pelet i samim tim smo doprinijeli smanjenju zagađenja. Trebalo bi da se više okrenemo upotrebi obnovljivih izvora energije, ugradnji solarnih panela, a projektom energetske efikasnosti osim javnih institucija trebalo bi obuhvatiti i privatne objekte.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
