Dejan Kusturić, v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS: Direktori bolnica moraju da zavrnu rukave
Rukovodstva bolnica treba da pronađu i druge izvore prihoda, uz racionalnije poslovanje i uvođenje novih usluga koje bi zadržale pacijente u RS, jer biti menadžer ne znači samo da dobiješ novac i onda ga rasporediš i čekaš naredni mjesec i novu tranšu.
Rekao je ovo u intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić.
- U zdravstvenom sistemu postoje problemi, ali nije u kolapsu, kako se to često može čuti, jer da je tako, pacijenti se ne bi svakodnevno nesmetano liječili - dodao je Kusturić.
* GLAS: Zdravstveni sistem je često na meti kritika javnosti. Kako ocjenjujete situaciju u zdravstvu i da li postoji problem u njegovom funkcionisanju?
KUSTURIĆ: Zdravstvene ustanove ne samo da funkcionišu, već konstantno unapređuju kvalitet i dostupnost usluga. Samo u ovoj godini u naš zdravstveni sistem uvedeno je oko 30 novih usluga, a u posljednje tri godine više od 130, među kojima su i usluge koje su naše bolnice uvele prve u BiH, pa i regionu. Osiguranicima su dostupne neke od najsavremenijih skupih terapija.
* GLAS: Koliko je FZO RS odgovoran za trenutno stanje u zdravstvu?
KUSTURIĆ: Imamo situaciju da se Fond krivi za sve! Fond je kupac zdravstvenih usluga, a na menadžmentu ustanova je da isplaćuju plate i plaćaju doprinose i organizuju rad u zdravstvenoj ustanovi. Nije Fond kriv što neko ne može da ovjeri zdravstvenu knjižicu. Ne sprečava ga Fond da ode kod ljekara, nego nesavjesni poslodavac koji krši zakon i tako urušava cijeli zdravstveni sistem.
* GLAS: Šta je potrebno da bi zdravstveni sistem bio poboljšan?
KUSTURIĆ: Za potpunu stabilizaciju zdravstvenog sistema neophodno je da bude uvedena diferencirana stopa PDV-a, prije svega na lijekove, te da budu uvedeni dodatni izvori finansiranja od akciza na duvan i alkohol, kao i od premije za auto-odgovornost. Prije ili kasnije mi ćemo morati da prihvatimo preporuke stručnjaka Svjetske banke, što su i prakse razvijenijih zemalja, a to je da svakom treba da bude pružena zdravstvena zaštita prema trenutnim medicinskim potrebama, to jeste akutnim bolesnicima odmah, dok ostali mogu da čekaju određen period.
* GLAS: Vlada RS je najavila promjene u zdravstvenom osiguranju nezaposlenih, kakav je stav Fonda o tom pitanju?
KUSTURIĆ: Srpska godinama plaća zdravstveno osiguranje nezaposlenih i to niko ne dovodi u pitanje, ali mnogi ovo pravo zloupotrebljavaju. Problem su lica koja koriste Zavod za zapošljavanje samo zbog osiguranja, a pri tome rade na crno i veoma često čak u inostranstvu, gdje ostvaruju solidna primanja i ne bi trebalo da budu na teretu društva. Takođe, brojni vlasnici privatnih preduzeća se prijavljuju na Zavod tako što za direktore svojih firmi postave neko treće lice koje prijave na minimalnu platu, a oni maksimalno koriste to što im država omogućava, odnosno besplatno zdravstveno osiguranje. Pri tome ne daju nijednu marku za zdravstvenu zaštitu, a voze skupe automobile i posjeduju nekretnine.
* GLAS: Šta je pokazala analiza broja zaposlenih u bolnicama?
KUSTURIĆ: Pokazala je da postoji potreba da budu korigovani standardi i normativi za sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite, jer se ispostavilo da rezultati koje smo dobili nisu realni. Moj stav je da zaposleni radnik nije višak, višak su oni koji ne rade. Zbog toga bi trebalo pronaći način da se oni koji rade više nagrade i time odvoje od neradnika.
* GLAS: Kakav je stepen naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje u ovoj godini?
KUSTURIĆ: Pohvalno je da je Fond za 11 mjeseci ostvario planirane prihode, dok to ranijih godina nije bio slučaj. Iako Fond nema mehanizme da prinudno naplaćuje doprinose, boljoj naplati doprinijelo je i to što smo unaprijedili saradnju sa kontrolnim organima. Međutim, to je još nedovoljno za potpunu stabilizaciju sistema.
Domovi zdravlja
* GLAS: Domovi zdravlja, poput Han Pijeska i Vlasenice, ove godine su u više navrata štrajkovali. Šta je razlog lošeg stanja u ovim ustanovama?
KUSTURIĆ: Pojedini, uglavnom isti domovi zdravlja, konstantno imaju problema u poslovanju. Razlog je što se godinama gomilao broj radnika, pa je došlo da situacije da zbog preopterećenosti za izdvajanja za plate i druga primanja zaposlenih ne mogu da izmiruju sve obaveze ni prema radnicima, ni prema dobavljačima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
