Da li je hrana koju jedemo ispravna, ima li antibiotika u mesu?

Ovo redovno provjerava Kancelarija za veterinarstvo BiH, jer je prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika u stočnoj hrani štetna za zdravlje ljudi.

Pomažu debljanju i tovljenju životinja i što je važnije, u pretrpanim prostorima u kojima se bolesti šire izuzetno brzo, stoku drže zdravom – antibiotici, u posljednje vrijeme, prema brojnim istraživanjima, najbolji saveznici većine farmera.

Zbog potencijalne opasnosti po ljude, upotreba antibiotika, na farmi na kojoj je veterinar Marko Sabljić pod posebnim je nadgledanjem.

- Prvo, kontrola se vrši svaki dan, drugo da bi jedna životinja došla da njeno mlijeko bude za ljudsku upotrebu moram ja ili neko od licenciranih kolega da da dozvolu da se ta životinja stavi na mužu, tako da je vjerovatnoća veoma mala, skoro da i ne postoji, kaže Marko Sabljić, doktor veterinarske medicine, Arifagić investment, Prijedor. 

Hranu punu antibiotika nije moguće razlikovati od one u kojoj ih nema. Najviše volimo piletinu, a ona je najrizičnija i zbog brze proizvodnje najpodložnija antibioticima. Oni su dozvoljeni, ali korišćenje mora biti strogo kontrolisano.

- Kod nas jeste kontrolisano, ako bi došlo do lijekova, ima tačno do kojeg vremena koje količine i kada se mora prekinuti po cijenu gubitaka, poručuje Đuro Cvišić, vlasnik farme pilića.

Kroz ruke stručnjaka u Veterinarskom institutu "Dr Vaso Butozan" godišnje prođe većina namirnica koje se analiziiraju na prisustvo ostataka antibiotika, jer lijekovi u hrani mogo biti izuzetno opasni.

Veliki problem, strahuju nadležni, može nastati kada farmeri zbog uštede i straha od gubitaka odluče antibioticima tretirati kompletno stado, a ne samo zaraženu jedinku. Prošle godine ni u jednom ispitanom uzorku nisu pronađeni ostaci antibiotika.

- Za Republiku Srspku planirano je 550 uzoraka na kojima će se izvršiti 947 analiza. Do sada je izvršeno oko 700 analiza, sam plan je realizovan u procentu do 80%, a očekujemo da će do kraja ovog mjeseca biti u potpunosti realizovan, naglasila je Dušanka Makivić, službenica za odnose s javnošću u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

Od informacija s našeg tržišta, međutim, opasno odskaču one na svjetskom. Prema procjenama na životinjama se koristi čak dvije trećine svih proizvedenih antibiotika i to ne za liječenje već za brži rast. U isto vrijeme Svjetska zdravstena organizacija već godinama upozorava da otpornost na bakterija raste iz godine u godinu i kod ljudi i kod životinja, i to, između ostalog, zbog tretirane hrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.