Brazde puste, kukuruz neobran
Banjaluka - Loše vremenske prilike uništile su gotovo cijelu jesenju sjetvu u RS, pa su ratari umjesto planiranih 40.000 zasijali pšenicu na tek 10.000 hektara, a spriječena je i berba kukuruza, koji neobran propada.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac istakao je da su ratari ove godine na mukama kao nikada do sada, jer nisu mogli obaviti ništa od poslova zbog neprestane kiše.
- Na njive se jednostavno ne može ući. Sve stoji i propada. Ratari ne mogu obrati kukuruz, a zbog njega se ne može ni orati, ni sijati - istakao je Usorac.
On je dodao da bi se kukuruz mogao nekako obrati idućih dana, jer su traktori i mašine sa kojima se obavlja berba velike pa im blato ne smeta, ali i to bi stvorilo probleme.
- Međutim, tada će se blato "dići" i na toj zemlji onda nema uslova za sjetvu do dogodine. Vrijeme je nepovoljno cijele godine. Berba kukuruza kasni i zbog nje se ne može ni sijati. Rijetki su oni koji su uspjeli da zasiju svoje njive, ali sve to ne prelazi više od 10.000 hektara u cijeloj RS - kazao je Usorac.
Dodao je da zbog blata mnogi ratari nisu ni orali njive, već kao i on sam, direktno sijali nešto malo pšenice i ječma.
- Zasijao sam tek 22 hektara, ali ne radi žitarica, zbog slame - kaže Usorac i dodaje da ove godine poljoprivrednici nisu ni sijali uljanu repicu.
Jesenjom sjetvom nije zadovoljan ni predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković. Kašnjenje sjetve, kako ističe, nosi niz problema.
- Činjenica je da velike površine zasijane kukuruzom nisu obrane, jer to nisu omogućavale vremenske prilike. Žetva je pomjerena, pa je pomjerena i obrada zemljišta za jesenju sjetvu - kazao je Marinković.
Zbog obilnih padavina zemljište je, prema Marinkovićevim riječima, zbijeno i teško za obrađivanje.
- Zbijeno zemljište nametnuće dodatne troškove poljoprivrednicima koji su ionako već u veoma teškoj situaciji, zbog čega ne očekujemo ove godine velike površine pod pšenicom - istakao je Marinković i dodao da su pojedinci uspjeli da zasiju manje površine, ali je to sve tanko.
Šteta
Poljoprivrednici kažu da se trenutno ne može govoriti o tome koliku su štetu pretrpjeli ove godine, ali je očigledno da su u minusu. Istakli su da će nastojati da bar dio gubitka i manjak površina pod pšenicom nadoknade obimnijom proljećnom sjetvom soje, zobi i drugih kultura.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
