Badnjak u kuću unosi mir i blagoslov

Svjetlana Đuričić
Badnjak u kuću unosi mir i blagoslov

Najradosniji praznik kod Srba je Božić. Praznuje se tri dana.

Dan uoči Božića je Badnji dan. Toga dana siječe se badnjak i unosi u kuću. U zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu. Čim svane, loži se vatra i pristavlja pečenica. Žene mijese kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić. Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću. Uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, slavu i Božić te siječe badnjak. Badnjak se zasijeca sjekirom ukoso, sa istočne strane. Po vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Badnjak simbolički predstavlja drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagovještava i drvo Isusovog krsta. Badnjak se stavlja na ognjište, ili pored šporeta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Zatim se u kuću unosi slama. Slama se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu stavlja slatkiše, orahe i sitne poklone koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.

Tradicija na božićno jutro

Na Božić ujutro, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje se dolazak Božića. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Poslije službe u crkvi se prima nafora i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju riječima: Hristos se rodi! i otpozdravljaju sa Vaistinu se rodi! Kada domaćin dođe kući iz crkve, pozdravi sve ukućane božićnim pozdravom, a oni mu otpozdrave čestitajući praznik. Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se posebno dočekuje u kući, i zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom božićnim pozdravom i odlazi do šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu. Položajnik simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica posluži položajnika i daruje ga poklonom. On je čovek, koji na Božić i za narednu godinu donosi sreću u kuću.

Značenje česnice i pečenice

Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica. U nju stavlja novčić - zlatni, srebrni ili obični, odozgo se bode grančicom badnjaka i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Obredni božićni rituali počinju na Badnji dan kada domaćin donosi badnjak kući, ali ga ne unosi do večere. Drvo kao simbol plodnosti, kako tumače etnolozi, ima pojedine prethrišćanske elemente. Poznato je da su od Božića dani duži i postojao je stari običaj da se pale velike vatre kako bi pomogle suncu da što prije izađe. Kod Srba postoji vjerovanje da se mora poslužiti najmanje 12 vrsta različite hrane i jedno glavno jelo. To simboliše 12 apostola koji su sa Isusom bili na tajnoj večeri. Česnica podsjeća i na noć kada su mudraci došli na poklonjenje. Marija im je ponudila hljeb i otuda običaj da se na božićnoj trpezi obavezno nađe česnica. Dren koji se stavlja u česnicu simbolizuje zdravlje, a zlatnik ili novčić blagostanje. Prema tumačenjima naših etnologa, pečenica vodi porijeklo iz vremena mnogoboštva, a naša crkva je običaj prihvatila i blagoslovila. Kod Srba je to najčešće pečeno prase, a postoji i zanimljiva narodna priča otkuda ovaj običaj. Za vrijeme božićnih praznika, naime, posjećuju se samo najbliži prijatelji ili rodbina, a za vrijeme Osmanlijskog carstva, Turci nisu bili poželjni gosti. Kako nisu jeli svinjetinu, nisu htjeli da uđu u kuću gdje se na ražnju okretalo prase. Smatrali su te kuće poganim i porodica je bila bezbjedna od nepoželjnih gostiju.

Običaji za zdravlje ukućana

Od Badnjeg dana do završetka božićnih praznika u pojedinim krajevima vjeruje se, da bi ukućani imali zdravlja, sreće i napretka, ne smije da se čuje svađa i svi poslovi trebalo bi da se obavljaju u tišini. Svaka domaćica, tog dana, kupi ponešto novo za kuću. Obično je to sud u kome se napravi česnica, koja je simbol zdravlja i sreće ukućana, rodne godine, napretka u poslovima i opšteg blagostanja porodice.

Praznik u gradu

Srbi su Božić, isto kao i krsnu slavu, slavili u teškim ratnim uslovima - u rovu, na straži, na frontu, tim prije ga je lakše slaviti u svijetlim, prostranim, toplim i komfornim stanovima, u gradskim sredinama. Umjesto velikog drveta uzme se manja hrastova grančica i malo slame. Sve se to, sa pečenicom, uoči Božića unosi u kuću i stavlja ispod ikone na istočnom zidu stana ili kuće. Zapali se svijeća i kandilo što simboliše vatru i ognjište. Kuća se okadi tamjanom, izgovore se molitve koje se znaju ili se pročitaju iz molitvenika, i to veče se provodi u prijatnoj porodičnoj atmosferi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana