Zemljotresi ne treba da nas iznenađuju
Banjaluka - Jača podrhtavanja tla na području Banjaluke, kao i južne Hercegovine i centralne BiH, mogu se očekivati u budućnosti, ali to ne treba da iznenađuje stanovnike, jer se nalazimo na veoma trusnom području.
Istakla je ovo načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS Snježana Cvijić-Amulić, navodeći da, iako ne možemo predvidjeti tačno vrijeme i mjesto zemljotresa, poučeni iskustvom moramo biti spremni na to da su podrhtavanja tla u ovim krajevima moguća.
Stanovnike grada na Vrbasu uznemirila su dva podrhtavanja tla za petnaestak dana, dok je Mostar juče oko jedan čas ujutro zatresao zemljotres jačine 3,6 stepeni Rihterove skale, drugi u posljednjih desetak dana. Cvijić-Amulić je kazala da je riječ o zemljotresima umjerene jačine, koje je stanovništvo osjetilo, ali koji nisu pričinili materijalnu štetu.
- Prirodni fenomen kakav je zemljotres ne ubija, već zgrade koje prilikom jačeg podrhtavanja tla padaju. Uprkos tome što je tehnika napredovala, niko ne može predvidjeti kada će se tlo zatresti, ali na osnovu onoga što se dešavalo ranije, možemo naslutiti šta nas očekuje u budućnosti. Iduće godine obilježavamo 50 godina od razornog zemljotresa u Banjaluci. Prošlo je dovoljno vremena da možemo očekivati da se sličan zemljotres ponovi - istakla je Cvijić-Amulić i dodala da se podrhtavanje tla u Srpskoj mjeri u 16 seizmoloških stanica.
Ona je istakla da su pribranost i smirenost u trenutku podrhtavanja tla najjači saveznici stanovništva.
- Treba da budemo toliko svjesni da zaštitimo glavu od eventualnog padanja predmeta sa zidova ili polica. Ne smijemo istrčavati na stepenice ili ulaziti u lift. Bilo bi dobro da svaka kuća ima baterijsku lampu i tranzistor na baterije, jer u vrijeme katastrofalnih zemljotresa struja preventivno bude isključena da ne bi došlo do požara - kazala je Cvijić-Amulić i dodala da se Srpska nalazi u zoni Mediterana, koja je veoma seizmički aktivna.
Ona je naglasila da je neophodno poštovati propise gradnje u seizmički aktivnoj sredini i dodala da su na teritoriji Banjaluke najstabilnije zgrade izgrađene od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog vijeka.
- Zgrade koje se i danas grade iz temelja nisu sporne, vjerujem da se propisi u dobroj mjeri poštuju, ali su nadogradnje veoma diskutabilne. Ako je zgrada ranije projektovana na određen način i statički dovedena u stabilnu fazu, svaka nadogradnja jednog ili više spratova narušava tu stabilnost - kazala je Cvijić-Amulić.
Nacionalni aneks
Snježana Cvijić-Amulić učestvuje u izradi nacionalnog aneksa za evrokod osam, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.
- U sklopu tog aneksa imaćemo kartu seizmičkog hazarda, odnosno vjerovatnoće za pojavu zemljotresa, koja do sada nije postojala za BiH, a koja će projektantima i inženjerima biti dobar pokazatelj gdje mogu da grade - rekla je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
