Pšenica gubi trku sa krmnim biljem
Banjaluka - Jesenja sjetva ozimih kultura u Srpskoj u punom je jeku i očekuje se da će do 25. oktobra biti zasijano između 15 i 20.000 hektara.
Iako su rani prinosi žitarica u Srpskoj nadmašili prošlogodišnje vrijednosti za oko 20 odsto, ratari ipak imaju malo razloga za zadovoljstvo. Ako se uzme u obzir činjenica da su u prethodnoj godini vodene bujice potopile njive, jasno je da podaci o rastu proizvodnje i prinosa nisu ni izbliza dobri kao što na prvi pogled djeluju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj je pšenicom zasijano 37.897 hektara sa kojih je požnjeveno 127.140 tona zrna. Prosječno ostvaren prinos po hektaru iznosio je 3,35 tona, što je za 19,1 odsto više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Ostvareni su i veći prinosi zobi za 37,1 odsto, ječma za 35,1 odsto i tritikala za 13,1 odsto. Smanjena je požnjevena količina raži za pet i uljane repice za 1,7 odsto.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da će se pod pšenicom naći manje površine nego ranije bez obzira na visoke podsticaje resornog ministarstva.
- Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je najavljeno da će podsticaji za sjetvu merkantilne pšenice iznositi 250 KM po hektaru i pet feninga za kilogram pšenice, što ipak nije dovoljan stimulans našim poljoprivrednicima - kaže Usorac.
Savjetuje stočarima da zasiju što više graška, grahorice jesenjih kultura kako bi bili manje zavisni od kukuruza i vjeruje da će u sjetvi biti najviše zastupljeni ozimi grašak i krmne kulture.
- Hljebno žito će biti malo zastupljeno jer će stočari cjelokupnu proizvodnju ostaviti za stočnu hranu, čime neće ostvariti pravo na podsticaje - smatra Usorac.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da su poljoprivrednici iskazali veliko interesovanje za jesenju sjetvu koja je započela početkom ovog mjeseca i vjeruje da će dobra proljetna žetva ublažiti posljedice suše.
- Rezultati proljetnje sjetve su poražavajući ako se uzme u obzir da su prinosi pšenice 3,35 tona po hektaru, a trebalo bi da budu gotovo 10 tona po hektaru u uslovima kakvim Srpska raspolaže - rekao je Marinković i naglasio da nova sjemena daju veće prinose.
On dodaje da je problem to što poljoprivrednici nisu imali dovoljno novca da na vrijeme nabave optimalne količine đubriva i sredstava za hemijsku zaštitu usjeva.
Apeluje na ratare da na vrijeme obave hemijsku zaštitu i prihranu usjeva koji mogu ublažiti efekte negativnih vremenskih prilika. Savjetuje poljoprivrednicima koji namjeravaju da siju ozime kulture da sjetvu obave najkasnije do 25. oktobra kako bi ostvarili maksimalne prinose.
- Kiša koja je prethodnih dana pala pogodovala je poljoprivrednicima, kojima naruku idu i optimistične prognoze meteorologa koji kažu da nam predstoji period lijepog vremena - kaže Marinković.
Manje pšenice
Vladimir Usorac je pozdravio stav Ministarstva koje za uzgoj hljebnog žita izdvaja visoke podsticaje, koji pokrivaju oko 33 odsto troškova.
- Interesovanje za sjetvu pšenice se gubi zbog nekorektnog odnosa mlinarsko-pekarske industrije prema proizvođačima koji godinama ukazuju na probleme u vezi sa niskom otkupnom cijenom pšenice - kaže Usorac.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
