Preci izvojevali slobodu kao vječni zavjet

Ratomir Mijanović
Preci izvojevali slobodu kao vječni zavjet

Nevesinje - Nigdje na prostorima Hercegovine, a možda ni šire nije tako junački branjena i odbranjena sloboda. Nigdje kao ovdje ta sloboda nije imala visoku cijenu. “Rasadnik srpstva i kolijevka lava”, kako je Nevesinje opisao Aleksa Šantić, i dalje opstaje i ostaje na tvrdom hercegovačkom kamenu, a slobodu cijeni ponajviše kao zavjet i amanet predaka koji su ginuli za čast otadžbine.

Slažu se s time svi koji su juče u Nevesinju odali poštu ustanicima za slobodu. Brojni Nevesinjci, Hercegovci i Srbi sa obje strane Drine obilježili su 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini - Nevesinjske puške. Među onima koji su se okupili bili su i preci ustanika, poštovaoci njihovog podviga, ali i oni koji tek treba da prožive podarenu im slobodu.

Tradicionalno obilježavanje u organizaciji Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova počelo je služenjem liturgije u crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nevesinju, a potom je u selu Krekovi kod Nevesinja služen parastos i položeni vijenci kod spomenika poginulim ustanicima.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović izjavio da je u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te devedesetih godina prošlog vijeka u BiH stradalo milion Srba, poručivši da je RS jedini garant srpskog opstanka.

- Naše jedinstvo politike, vojske i naroda obezbijedilo je prvi put zapadno od Drine srpsku državu - Republiku Srpsku, koja je jedina garancija da ćemo biološki opstati. Svi koji pokušavaju sa političkim mešetarenjima i pozivanjima na građanska prava, te zloupotrebljavanjem nečije tragedije, neka se ne igraju, RS je krvlju plaćena - poručio je Savanović.

On je istakao da je veličina hercegovačkih ustanaka 1875, 1882. i 1941. godine to što su ohrabrili srpski narod i trasirali borbu protiv okupatora. Istakao je da je RS istorijska težnja srpskog naroda da ostane na ovim prostorima.

Isto razmišlja i Nevesinjac, ljekar i lokalni odbornik Mile Uljarević, koji je juče ponosno stajao i odao počast onima koji su dali živote za slobodu. Kaže da je Nevesinje grad ponosa i prkosa svima koji su željeli da ga pokore i da danas mladi treba da čuvaju svoje ognjište.

- Nevesinje je grad koji je vijekovima imao u svojim rukama barjak slobode na koga se cijela Hercegovina ugledala. Nadamo se da će RS biti, kao i do sada, uz svoj ponosni narod i omogućiti mladima da ostanu u svom gradu i ostvare egzistenciju - kazao je Uljarević i dodao da podrška republičkih institucija daje snagu mladima da istraju u svojim namjerama.

Poslanik u Skupštini Srbije Milimir Vujadinović poručio je da je Nevesinjska puška pokrenula ideju za slobodu srpskog korpusa na Balkanu i povratak srpske državnosti.

- Za rezultat te ideje veoma je važno jedinstvo nas s one strane Drine sa nama sa ove strane Drine - rekao je Vujadinović. On je istakao da to jedinstvo ima i konkretne rezultate u projektima, veće nego bilo kada u istoriji.

Nataša Gligorić, praunuka harambaše Pere Tunguza, u čijim rukama je pukla prva nevesinjska puška, rekla je da se pucanj prve nevesinjske puške prolomio Evropom i pokrenuo niz oslobodilačkih ratova protiv tuđinske vojske.

- Pero Tunguz i njegovi saborci upisaše se u udžbenike, a Nevesinje dobi svoje mjesto na istorijskog pozornici Evrope onoga vremena - istakla je Gligorićeva. Ona je naglasila da u Hercegovini svaki čovjek u sebi nosi predanje svetosavske tradicije za vjeru, slobodu i pravdu.

Poštu ustanicima odali su i načelnik Nevesinja Milenko Avdalović, predstavnici boračkih udruženja, Trećeg pješadijskog RS puka Oružanih snaga BiH i grada Trebinja.

Avdalović je istakao da je ovaj ustanak bio i inspiracija ljudima koji su od 1992. do 1995. branili Hercegovinu, i prvi put stvorili srpsku državu sa ove strane Drine, u kojoj Srbi konačno mogu da žive kao slobodan narod.

Istorija

Prva Nevesinjska puška bila je ustanak podignut na području Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti koji se ubrzo proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore. Ustanak je podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja, a potom se počeo širiti. To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Berlinskim kongresom, održanim 1878. godine, Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana