Povratak barjaka uveličao jubilej u Trebinju

Ratomir Mijanović
Povratak barjaka uveličao jubilej u Trebinju

Trebinje - Na stogodišnjicu pobjede srpske vojske i oslobođenja Trebinja, poseban značaj ovom velikom jubileju dala je jedna zastava iz tog perioda, koja je od tada obišla svijet i konačno vraćena u postojbinu.

Tačno na ovaj veliki praznik, ona je predata Muzeju Hercegovine, gdje će se ubuduće nalaziti u stalnoj postavci, kao eksponat iz Prvog svjetskog rata.

Dugo željenu i skupo plaćenu slobodu, velike žrtve, stradanje i slavu, sve to ova zastava predstavlja. Trebinjci kažu da bi se o njoj i njenom putu iz Amerike s početka rata 1914. do Trebinja mogao snimiti film.

Njen put počinje u Americi, gdje je i sašivena za svog zastavnika ili barjaktara Sava Vukovića. Ovaj hercegovački mladić iz sela Zagore sa trebinjskih brda odvažio se ispred drugih da uzme ovu zastavu, iako je to u ratu skoro sigurna smrt, jer su zastavnici uvijek bili prvi na nišanu neprijatelja.

On se sa velikim brojem Hercegovaca prijavio u srpske dobrovoljce i otišao na Solunski front, da učestvuje u borbama za oslobođenje svoje otadžbine. Sa svojom zastavom, Vuković je učestvovao u brojnim bitkama za oslobođenje Srbije i srpskih zemalja. Na krilima slobode, dolazi u svoju Hercegovinu i svoje rodno Trebinje. Po oslobođenju, kao ugledan domaćin, skrasio se sa porodicom u svom selu Zagora.

Tako je bilo sve do kraja Drugog svjetskog rata, kada ga partizani odvode na most u mjestu Dražin do i ubijaju. Njegovo tijelo bacaju u rijeku Trebišnjicu.

- Zastava je veličine dva puta dva metra, dužina koplja je 3,4 metra, a na vrhu je bakreni krst koji je pozlaćen. Oko zastave su stavljene pozlaćene žute rese dužine pet centimetara - pojasnio je Savov unuk Vujadin Vuković. Na zastavi je sa jedne strane prišiveno ulje na platnu na kome su Jug Bogdan i devet Jugovića sa natpisom “Braća Jugovići” nepoznatog autora.

- Kada je zastava otišla na restauraciju 2016. godine i restaurator skinuo sliku sa platna, ispostavilo se da je to slika sa dva lica jer je i sa druge strane pisalo je “Brothers Jugovici”. Na otvaranju spomenika Njegošu 1934. godine izaslanik kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića odlikovao je ovaj barjak Lentom kralja Aleksandra, koja je i danas u dobrom stanju - pojasnio je Vuković.

Zbog stanja u kome se zastava nalazila, bila je potrebna  potpuna restauracija i konzervacija, a bilo je i prijedloga da se to uradi i u državama u okruženju.

- Odbio sam te prijedloge i moj stav je bio da to može biti samo Srbija, za čije su se oslobođenje naši preci i borili.  Zbog značaja zastave za naš grad, insistirao sam na tome da grad Trebinje ili Udruženje 1912-1918. treba da budu finansijski nosioci cijelog projekta. Oni su na kraju i snosili sve troškove restauracije - kaže Vuković.

U međuvremenu, Vuković je stupio u kontakt sa Vojnim muzejom u Beogradu, gdje su veliku pomoć pružile Anđelija Radović i Nataša Skrinjik-Cvetković, koja je i uradila stručne intervencije na zastavi.

- Troškove je svela na minimum i učinila sve da se od jednog skoro uništenog komada tkanine ponovo vidi zastava, pod kojom je, sa sigurnošću možemo reći, 1918. godine oslobođeno Trebinje - kaže Trebinjac Milan Putica, koji je jedan od najzaslužnijih za povratak barjaka.

To je, svakako, jedna od “zastava pobjede i slobode” koje često u svojim pjesmama pominje trebinjski pjesnik Jovan Dučić, jer zastava jednog naroda najbolje oslikava i predstavlja nacionalne i duhovne vrijednosti.

Izložba

U okviru ovih svečanosti u Muzeju Hercegovine otvorena je izložba “Hercegovina u prvoj Jugoslaviji 1918-1941”, autora Zorana Mijanovića, višeg kustosa istoričara.

- Kroz 50 panoa sa starim fotografijama, dokumentima i pratećim tekstovima, ali i sačuvane časopise i predmete iz tog perioda, izložba osvjetljava razdoblje novije istorije, život i ulogu Trebinja i Hercegovine, male oblasti sa devet srezova, u tadašnjoj Jugoslaviji - rekao je Mijanović.

Svečana sjednica

U čast Dana oslobođenja Trebinja u Prvom svjetskom ratu, juče je održana svečana sjednica Skupštine grada. Zamjenik gradonačelnika Trebinja Mirko Ćurić istakao je da je srpska vojska 13. novembra 1918. godine u Trebinju dobila aplauze i ovacije kakve se nikada do tada nisu čule na obalama Trebišnjice, što je bio svojevrsni pozdrav slobodi. Tokom sjednice uručene su zahvalnice i javno priznanje grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana