Pčelarima konačno puno saće

Anita Janković-Rečević
Pčelarima konačno puno saće

Banjaluka - Nakon nekoliko izuzetno loših godina, pčelari u Srpskoj konačno bi mogli stati na zelenu granu zahvaljujući saću punom meda i pčelama radilicama koje ove sezone vrijedno sakupljaju polen.

Loši vremenski uslovi u periodu medobranja prethodnih godina drastično su smanjili proizvodnju meda na području Srpske, ali ove sezone situacija je daleko povoljnija, pa proizvođači već sada meda imaju u izobilju, zbog čega se nadaju da će zbog toga vratiti novac koji su ulagali tokom proteklih loših sezona.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović kaže da se na području oko rijeke Save prinosi kreću od 25 do 30 kilograma po košnici, a u Hercegovini oko 20 kilograma.

- Pčelari iz Trebinja, Ljubinja, Bileće i Berkovića su zadovoljni prvim dijelom sezone, a Semberci i Majevičani su, takođe, imali dosta dobre prinose. Na području oko rijeke Drine bagrem je dao odlične rezultate, kao i lipa i neke druge biljke. Zadovoljavajuća situacija je i u Krajini, kao i dobojskoj i potkozarskoj regiji - naveo je Maksimović.

Pčelar iz Trebinja i predsjednik Skupštine Saveza pčelara RS Obrad Ninković kaže da je ova godina za hercegovačke pčelare najbolja u posljednjoj deceniji.

- Prinosi se kreću oko 20 kilograma i nadamo se dobroj paši i u ostatku sezone. Godina je veoma medonosna, a na našu sreću, nije bilo ni pčelinjih bolesti - rekao je Ninković i dodao da dobri prinosi zasigurno neće uticati na pad cijene meda, koji u Hercegovini u prosjeku košta oko 18 KM po kilogramu, dok je u ostalom dijelu RS cijena oko 15 KM.

Pčelar iz Šamca Svetozar Evđić veoma je zadovoljan sezonom.

- Lani su prinosi bili pet kilograma po društvu, a ove godine sam na prvom vrcanju imao 20 kilograma meda izuzetnog kvaliteta. Očekujem da ništa lošije neće biti ni u drugom vrcanju - rekao je Evđić.

I za Dušana Miluna iz Čađevice ova godina je izrazito medonosna. Njegovih 270 pčelinjih društava proizvelo je oko pet tona bagremovog i cvjetnog meda.

- Početak proljeća je bio baš onakav kakav mi pčelari priželjkujemo. Bagremova ispaša je bila uspješna 80 odsto, a prinosi su bili između 17 i 20 kilograma po košnici. Pčele su sada na ispaši, a ako se vrijeme proljepša, prinosi bi mogli biti iznad svih očekivanja - ističe Milun i dodaje da je sa svakim novim kilogramom u plusu.

Punim saćem ove sezone ne mogu se pohvaliti proizvođači na Romaniji zbog kiša koje su omele pčelinju pašu, pa se prinosi kreću od pet do deset kilograma meda po košnici.

Predsjednik sokolačkog Udruženja pčelara “Glasinac” Slaviša Marić ističe da je sezona počela dobro, ali da je ružno vrijeme krajem proljeća i početkom ljeta uticalo da livadskog meda bude vrlo malo.

Lažni med

Radivoje Maksimović ističe da su i dalje aktuelni problemi u vezi sa lažnim medom, navodeći da se na tržištu smanjuju količine patvorenog meda zahvaljujući dobroj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i kontrolama inspektora.

- Riječ je o medu uglavnom uvezenom iz Kine i nekih drugih zemalja, koji je veoma niskog kvaliteta. U BiH su postojale i firme koje su proizvodile patvoreni med tako što su sirupima dodavali određene boje - poručio je Maksimović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana