Nenadove rezbarije stigle do Amerike

Sreten Mitrović
Nenadove rezbarije stigle do Amerike

Rogatica - Iako je poslije 30 godina rada kao činovnik pri ministarstvima odbrane dobio otkaz, Nenad Kanostrevac nije se obeshrabrio, već je utjehu pronašao u svojoj staroj ljubavi - drvodjeljstvu.

Najviše svojih umjetnina ovaj Rogatičanin poklanja prijateljima. Nešto, priznaje, proda kao suvenire, ali nikada sam ne određuje cijenu, a njegove rezbarije stigle su do Njemačke, Amerike, Kanade...

Da bi napravio vodenicu, vrijednom tesaru treba najmanje sedam dana. Drvo mora biti potpuno suvo, a najlakše je raditi sa lipom, javorom, trešnjom, jasikom. Od materijala Kanostrevac još koristi boje i visokokvalitetno ljepilo, a od alata razne pile za rezbarenje i glijeta.

Nenad je prvo napravio vikend kuću i prateće objekte u rodnom selu Jasik, na granici opština Sokolac i Rogatica, odakle je sa roditeljima otišao u Sarajevo dok je bio dijete.

- Među pratećim objektima u Jasiku napravio sam višenamjensku pečenjaru i ono čim se najviše ponosim - pčelinjak. U njemu je do prošle zime bilo i po 50 društava pčela. Ekstremna prošla zima desetkovala je i moj pčelinjak. Ostalo mi je svega desetak društava. Zbog toga sam morao da kupujem nove rojeve da bih nekako skućio dvadesetak, koje sam, za svaki slučaj, nedavno podijelio u dva dijela i jedan ostavio u Jasiku, a drugi donio u Kovanj kod Rogatice - priča Nenad.

Djela ovog pedesetčetvorogodišnjeg Rogatičana, koja nastaju iz hobija, mogu se svrstati u svojevrsnu umjetnost. Dok je bio mlađi u slobodno vrijeme od palidrvaca Nenad je pravio Ajfelovu kulu, Titovu rodnu kuću, most na Neretvi u Jablanici, Titovu pećinu u Drvaru i niz drugih minijaturnih objekata, koji su, na njegovu žalost, ostali u porodičnoj kući na Breki u Sarajevu, koju su Kanostrevci, spasavajući žive glave, morali da napuste ratne 1992. godine.

- Umjesto predmeta od palidrvaca sada u suvenirskoj namjeni pravim stare kuće brvnare prekrivene šindrom, vodenice sa koševima za žito i ostalim vodeničkim inventarom i druge predmete od drveta. Tu su u kombinaciji rezbareno drvo-slika srpski manastiri poput Ostroga, ćuprija na Drini u Višegradu i slično - kazuje Nenad.

Sabor Kanostrevaca

Nenad je jedan od organizatora i osnivača petrovdanskog sabora Kanostrevaca rođenih u Jasiku, koji se održava već pet godina i okuplja i do stotinu posjetilaca svih generacija.

- Na naš sabor dolaze svi koji su rođeni ili potiču od Kanostrevaca sa cijelim porodicama. Dođu tako rođaci iz Sokoca, Rogatice, Bijeljine, Pala, Mislova, ali i iz Njemačke i Srbije. Skupimo se uoči Petrovdana i, uz iće i piće, pjesmu, igru i veselje, obavezno dočekamo na nogama veliki praznik - rekao je Nenad.

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana