Mičevac blago krije
TREBINjE - Mnogi Hercegovci vjeruju da srednjovjekovni grad Mičevac, smješten na ulazu u Trebinje iz pravca Nikšića, ljubomorno čuva tajne, od kojih je najvažnija ona o skrivenom blagu.
Utvrđen grad pravougaonog oblika, sa glavnim kulama koje su okrenute Trebišnjici i danas je još prilično sačuvan, ali uprkos svemu ne postoje tačni istorijski podaci kada je grad podignut i ko ga je izgradio. To je, narodno predanje kaže, gnijezdo i grad vojvode Mičete, po čemu je dobio i ime.
Grad je imao zadatak da kontroliše drum koji je prolazio pored njega, a ujedno je bio i sjedište carinika. Zidovi grada i sada su debeli preko metar, a negdje i dva metra. Sa sjevera je bio zaštićen sa pet kula, koje su imale podzemlja slična čatrnjama. Ne zna se zašto su služila ta podzemlja, kao cisterne za vodu ili kao tamnice. Ipak za njih su vezana stara predanja, a ona za sobom nose i misterije. Naime, vjerovalo se dugo da u njima ima blaga i dvije su otkopane, ali bez ikakvog uspjeha.
Iskopavanja Mičevca je počelo u toku ustanka protiv Turske 1875. godine. Priča se da je u Trebinje došao neki Dalmatinac i tvrdio da su u Mičevcu zakopani silan novac i zlato. Stigli su odmah i seljaci iz trebinjskog naselja Gorice, pa Mosta i zamalo nije došlo do krvoprolića zbog toga kome će novac pripasti.
Kopalo se najviše noću zbog naredbe trebinjskog paše da se pogorjeli mještani sela Korjenića, u blizini Trebinja, nasele na Mostu i zauzmu neobrađenu zemlju. Zbog toga se danju obrađivala zemlja, a noću kopalo po Mičevcu. Dvije jame su iskopane, ali nije pronađeno ništa.
Dalmatinac je tvrdio da će se novac pronaći čim nađu i dovedu jednog Vida i jednog Šćepana. U toku noći ljudi dovedu Vida iz Popova i Šćepana Grkavca iz Trebinja, pa ih postave pred jamu. Dalmatinac stane između njih i poče da se moli Bogu. Molitva se završi, a novaca nema. I da se tu tada nije našlo nekoliko trezvenijih ljudi, Dalmatinca bi sigurno ubila razjarena i prevarena masa, kaže narodno predanje.
Sa juga su bile isturene kamene utvrde odakle su pucali topovi, a i na glavnom ulazu u grad, do kojeg je vodio put preko mosta. Najbolje je sačuvana kula iznad glavne kapije, a pošto je i najveća postoji vjerovanje da je tu živio vojvoda Mičeta.
Postoje svjedoci da su italijanski okupatori polovinom 1942. godine blokirali cijeli prostor oko Mičevca. Iako je javnosti predstavljeno da je u dubini Mičevca sakriveno oružje Kraljevine Jugoslavije, po svoj prilici do alavih Italijana došla je informacija da je u dubini grada sakriveno slino blago vojvode Mičete. Poslije dva dana sve je završeno, ali ni Italijani nisu ništa našli. Od tada do danas mit i legenda žive, ali niko više ni pokušao nije da traži ono što je, nekada, navodno, zakopao vojvoda Mičeta. Na Mičevcu se radilo više nego na drugim gradovima. Tamo su ranije izvedena arheološka iskopavanja i grad je donekle spašen od propadanja. Rezultati istraživanja su publikovani u stručnim časopisima, ali time, naravno, knjiga nije zaklopljena. Mičevac je za naučnike još uvijek izazov.
Na meti osvajača
Mičevac je dugo bio u rukama plemićke braće Pavlovia i hercega Stjepana, pa ga zato narod zove i Hercegov grad. Ovaj srednjovjekovni grad je dugo bio i meta svih osvajača. Sultan Mehmed Drugi tražio je 1462. godine od herceg Stjepana da mu pored ostalih gradova ustupi i Mičevac. U turske ruke pao je kada i Trebinje. Istočna Hercegovina, osim srednjovjekovnog grada Mičevca u blizini Trebinja, ostala je neistražena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
