Meda u Semberiji manje nego ikad

Ljiljana Aleksić
Meda u Semberiji manje nego ikad

Bijeljina - Semberski pčelari sabiraju štetu, jer je ova godina bila veoma loša za proizvodnju meda, pa su prinosi kod većine prepolovljeni.

Biljke su slabo medile, nisu bili naklonjeni ni vremenski uslovi, a problema je bilo i sa pašom.

Prema riječima predsjednika Udruženja pčelara "Semberija" Ljube Novakovića slabo ko je uspio da pokrije troškove.

- Godina je bila jako loša. Mraz, loši vremenski uslovi, slaba vegetacija, loša paša, sve je to uticalo na slabe prinose - kazao je Novaković.

On je istakao da su prinosi nezapamćeno mali.

- Imam 87 sanduka pčela, a računica pokazuje da neću moći pokriti ni osnovne troškove. Da je godina bila bolja i da je vrijeme poslužilo, ne bi trebalo puno za uspjeh, jer jedno društvo pčela za samo jedan dan može da unese i do sedam kilograma meda u košnicu - naveo je Novaković.

U udruženju, dodao je, ima pčelara koji su zbog svega toga imali ogromne gubitke. Izgubili su i do 150 društava, što se odrazilo na prinose meda.

- Prinosi se u prosjeku kreću oko tri kilograma po košnici. Da bi pčelar mogao da kaže da je imao uspješnu sezonu potrebno je mnogo više, odnosno iznad osam kilograma meda, a toga na našim prostorima nije bilo - dodao je Novaković, koji je najstariji pčelar u Semberiji.

Ovaj 85-godišnjak se od djetinjstva bavi pčelarenjem.

- Nekada sam imao po 200 košnica, sada imam 87. Smanjujem polako, prošle godine prodao sam 50 košnica. Prije četiri godine vadio sam po četiri kilograma meda iz jednog rama i to je bilo pravo čudo - kazao je on i dodao da se 2015. godina, koja je bila najmedonosnija u skorije vrijeme, neće dugo ponoviti.

Pojedini pčelari u posljednje vrijeme okreću se proizvodnji matica, sve unosnijem poslu u pčelarstvu, koji zahtijeva dosta znanja, truda i rada.

- To je zahtjevan posao i ne može ga svako obavljati, mora se imati znanje o tome i treba biti obučen za taj posao. U udruženju ima članova koji su se odlučili na proizvodnju matica. I ja proizvodim matice, ali uglavnom za svoje potrebe - istakao je on.

Udruženje pčelara "Semberija" danas broji 110 članova.

Riječ je uglavnom o iskusnim pčelarima. Mlađi se, kazao je Novaković, sve rjeđe odlučuju na ovaj posao.

On je dodao da bi volio da u udruženju vidi veći broj žena, iako ih trenutno ima nekoliko.

- Žene su, kao i u svakom drugom poslu, veoma sposobne. Tako ih i u pčelarstvu ima veoma uspješnih - dodao je on.

Prihrana

Za one koji su u avgustu obavili prihranu iduća godina mogla bi biti nešto povoljnija. Iako tokom zime pčele uglavnom miruju, posla za pčelare ipak ima i to u radionici.

- Mora se imati uvid u stanje košnica. Snijeg ne treba uklanjati sa košnica i oko njih, jer je on dobar izolator u zimskom periodu. Nakon zime, negdje u februaru, potrebno je početi sa prihranom pogačama - kazao je Novaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana