Ljekovite kamene gromade
PRNjAVOR - Stogodišnja hrastova šuma u prnjavorskom selu Devetine, predstavlja atraktivno izletište za sve veći broj posjetilaca koji dolaze iz svih krajeva bivše Jugoslavije da bi vidjeli "ljekovito kamenje".
Mnogi prevale dug put do ovog sela, udaljenog kilometar i po od Hrvaćana, kako bi se uvjerili u neobičan prirodni fenomen.
U hrastiku, nadomak ukrajinske grko-katoličke crkve, koja je izgrađena 1923. godine, nalazi se i osam kamenih gromada, koje su nepravilno raspoređene u porti bogomolje.
Teške su po nekoliko tona, a već stotinama godina krase ovaj dio Devetina. Legenda kaže da je postojao ovdje i deveti kamen, ali je, u svoje vrijeme, ovuda hodio Marko Kraljević, koji je jednu gromadu bacio preko četiri brda, sve do Kokora, udaljenih desetak kilometara vazdušne linije. Tamo se kamena stijena i danas nalazi.
- Kamenje ima korisno zračenje, a u to se uvjerio veliki broj posjetilaca. Čak postoji vjerovanje da svaka kamena gromada pomaže u otklanjanju raznih zdravstvenih tegoba, od astme, išijasa, cirkulacije, glavobolje... Stariji mještani govore da jedan od ovih ogromnih kamenova vraća "izgubljenu muškost" - priča vjerski službenik Petar Sitnik, koji je u crkvi u Devetinama službovao petnaestak godina.
Na ovo područje dolazi i ruska bioenergetičarka Ljudmila Osipova, koja prilikom prve posjete nije ostala ravnodušna na prirodni fenomen, koji je registrovala.
- Bila sam prijatno iznenađena, jer postavljanje ruke na nekoliko centimetara od kamena izaziva veoma jake vibracije kakve nisam nigdje ranije osjetila. Ovo je istinska misterija - kaže Osipova.
U proteklom ratu niko od boraca iz Devetina nije poginuo, što se tumači molitvama mještana u mjesnoj crkvi, ali i pozitivnim djelovanjem kamenja. Mještani ovog sela s puno ljubavi dočekuju goste i strpljivo im objašnjavaju bogatstvo kakvim raspolažu. Nisu, niti žele da to materijalizuju, ali su srećni kada im se jave posjetioci koji su ovdje, po vlastitom priznanju, otklonili neke zdravstvene tegobe.
"Crvena kalena"
Devetine su i domaćini kulturne smotre "Crvena kalena", nazvane po ukrajinskom nacionalnom cvijetu, koji je ovdje stigao s prvim doseljenicima iz Ukrajine, krajem, 19. vijeka. Njegujući kult te ukrasne biljke, okupljaju se ovdje gosti sa prostora bivše Jugoslavije, jednom godišnje, najčešće u junu, da bi se družili, pjevali, obnovili stara i stekli nova prijateljstva, ali i da bi se divili kamenim gromadama kod seoske bogomolje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
