KOMENTAR: Praznik istorijske nauke

Boro Bronza
KOMENTAR: Praznik istorijske nauke

Drugi “History Fest” održan je nedavno u Sarajevu. Manifestacija koja se sadržajno i programski oslanja na slične događaje u regiji, kao što je u prvom redu “Kliofest”, koji se već pet godina održava u Zagrebu, pretenduje da postane tradicionalno okupljanje istoričara iz Evrope i svijeta, sa respektabilnim rezultatima, kako u domenu naučnih diskusija, tako i u sferi prezentacija istoriografskih djela.

U osnovi, okupljanje u Sarajevu nastoji pokazati jasnu distancu u odnosu na klasične sisteme naučnog skupa na kojima dominiraju duga izlaganja, koja su često hermetično nedokučiva za ogromnu većinu slušalaca. “History Fest” forsira ambiciozno zamišljene debate u koje je involviran što veći broj panelista (obično 8-10), sa značajnim udjelom publike u naknadnim raspravama. Izdavačka djelatnost, odnosno njena promocija, čini jednu od krucijalnih karakteristika ovog festivala istorije, što se reflektuje u svojevrsnom polusajamskom karakteru događanja i implicira dodatnu zainteresovanost publike. Multimedijalnost pristupa dodatno je garnirana projekcijama filmova, mahom istorijsko-dokumentarnog karaktera. Centralno mjesto ovogodišnje organizacije bio je Zemaljski muzej, ali su se panel-diskusije i prezentacije odvijale na još nekoliko lokacija.

Drugo izdanje “History Fest” bilo je posebno prožeto obilježavanjem raznih godišnjica vezanih za neke krucijalne istorijske događaje i procese koji su razvojno usmjeravali prostor bivše Jugoslavije u posljednjih dvije stotine godina. Kako je glavni organizator “History Fest” Udruženje za modernu istoriju iz Sarajeva, na čelu sa profesorom Husnijom Kamberovićem, to je tematska koncentracija okupljanja svedena uglavnom na analizu događaja iz 19. i 20. vijeka. Centralne godišnjice koje su bile u fokusu razmatranja su 140 godina od Berlinskog kongresa i 100 godina od stvaranja zajedničke jugoslovenske države, a u izvjesnoj mjeri i 70 godina od Rezolucije Informbiroa, te 50 godina od društveno-revolucionarnih studentskih nemira u Jugoslaviji.

Iako je obilježavanje 100 godina od nastanka Jugoslavije definitivno glavna ovogodišnja tema regionalne istoriografije, sama činjenica da će isto biti mahom popraćeno cijelim nizom skupova krajem godine implicirala je da glavna koncentracija ovogodišnjeg festivala bude usmjerena prema diskusiji o aspektima Berlinskog kongresa, te njegovim dalekosežnim posljedicama. U višesatnoj raspravi u kojoj su, osim autora ovih redova, učestvovali i Hanes Grandits i Ulf Brunbauer iz Njemačke, Ksavijer Bugarel iz Francuske, Robert Donia i Emili Grebl iz Sjedinjenih Američkih Država, Lidija Pahomova iz Rusije, Marijana Stamova iz Bugarske, Ajdin Babuna iz Turske, Stjepan Matković iz Hrvatske i Edin Radušić iz Sarajeva, panelisti su nastojali sagledati sve ključne uzroke i posljedice Kongresa održanog u Berlinu ljeta 1878. godine, a posebno evoluciju diplomatije tokom 19. vijeka i pitanje stepena nacionalnog razvoja na prostoru jugoistočne Evrope u tom periodu. Unekoliko očekivano diskusija je rezultirala kompleksnim raspravama o još uvijek prisutnom postkolonijalističkom diskursu u okviru percepcije balkanske regije u očima Zapadne Evrope, te potcjenjivanjima i precjenjivanjima koja su u vezi s tim i dalje prisutna u mnogim istoriografskim stavovima.

Druge diskusije i prezentacije su takođe privukle pažnju za regionalne prilike u kontekstu istoriografskih okupljanja razmjerno brojne publike. Interesantan koncept je bio i prezentacija radova doktoranada sa raznih svjetskih univerziteta koji se bave proučavanjem istorije Jugoslavije, te se u tom kontekstu prisutnima predstavila cijela plejada budućih eksperata iz ovog domena u rasponu od Kine do Njemačke, sa temama koje su išle od analize odnosa SFR Jugoslavije i afričkih zemalja do uloge Španskog građanskog rata u istoriji Jugoslavije (prezentovane od strane Vladana Vukliša, iz Banjaluke, zaposlenika Arhiva Republike Srpske, inače doktoranda na Univerzitetu u Beogradu).

Na neki način specijalno mjesto u ovogodišnjoj ediciji “History Festa” pripalo je projekciji dokumentarnog filma “Duh vremena”, režisera Lordana Zafranovića, po scenariju Nataše Mišković, sa Univerziteta u Bazelu. Riječ je o inovativnom pristupu u kojem je dokumentarna priča o pretvaranju Beograda, Sarajeva, Istanbula i Ankare iz njihovih orijentalnih ornamentalnih odrednica 19. vijeka u moderne gradove sa naglašenim evropskim urbanim smjernicama prezentovana kroz hiljade ilustrativnih fotografija iz perioda 1920-1940.

Organizacioni pristup festivala istorijske nauke se pokazao kao prilično efikasan i u kontekstu privlačenja sponzora i u kontekstu privlačenja publike, a na kraju i u kontekstu kvaliteta naučnih rasprava. U tom kontekstu se pred druge regionalne centre kao svojevrsni imperativ postavlja zadatak organizacije sličnih ili još boljih manifestacija. Za dalji razvoj istoriografske scene u Banjaluci organizacija sličnog okupljanja bila bi bez sumnje od esencijalnog značaja.

Prof. dr Boro Bronza, Odsjek za istoriju na Filozofskom fakultetu u Banjaluci

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana