Drinom pluta više od 60.000 kubika otpada

Radoje Tasić
Drinom pluta više od 60.000 kubika otpada

VIŠEGRAD - Na pregradni profil Hidroelektrane “Višegrad” rijekom Drinom i njenim pritokama sa teritorije 15 opština godišnje doplovi više od 60.000 metara kubnih čvrstog plutajućeg otpada, pretežno plastične ambalaže.

Ovaj otpad stiže sa petnaestak deponija u zoni takozvanih visokih voda, a po tome su posebno karakteristična smetljišta u Brodarevu i Prijepolju koja se nalaze u samom koritu rijeke Lima.

Sličan je slučaj i sa odlagalištima otpada iz gradova Mojkovca i Kolašina, koji je lociran u koritu Tare, a jedina po propisima uređena deponija je u opštini Foča.

Plutajućim otpadom akumulaciono jezero Hidroelektrane “Višegrad” pune i divlje deponije na obalama rijeka koje svakodnevno “niču kao pečurke poslije kiše”.

Protiv nebrige o ljepotici Drini prvi su digli glas višegradski ribari koji tvrde da im otpad utiče na mriješćenje ribe, a procjedne vode iz deponija često naprave pravi pomor u rijeci.

- Redovno čistimo obale jezera od otpada. Međutim, naše mogućnosti su male da uklanjamo smeće koje se taloži u zalivima i mrtvajama rijeke - kaže predsjednik Udruženja “Drinska jezera” Saša Kojić.

O zaštiti Drine od ljudske nebrige vode računa i zaposleni u preduzeću “HE na Drini”.

- Da bismo zaštitili akumulaciono jezero, njegovu floru i faunu, pa i postrojenja hidroelektrane kao i nizvodnu akumulaciju Hidroelektrane “Bajina Bašta”, pokušavamo da lančanicama zadržimo smeće na površini vode i onda ga sakupljamo i odvozimo na deponije - kaže rukovodilac sektora za investicije i razvoj u preduzeću “HE na Drini” u Višegradu Mirko Ostojić.

On napominje da su tako izgrađene lančanice u Setihovu kod Rudog na rijeci Limu, pokušalo se sa njenom izgradnjom u Novom Goraždu na Drini, gdje su ovaj projekat spriječili mještani. Ostojić tvrdi da je saradnja višegradske sa poslovodstvom hidroelektrana “Martinje”, “Potpeć”, “Bistrica” i tri u opštini Nova Varoš dobra, ali da ni one nemaju tehničke mogućnosti da zadrže smeće koje se preliva preko pregradne brane.

- Jedino pravo rješenje za trajno očuvanje Drine mogu zajednički da pronađu države kroz čiju teritoriju prolaze ona i njene pritoke - zaključuje Ostojić.

Direktor preduzeća “HE na Drini” Mile Lakić objašnjava da je prošle godine ova firma za postavljanje lančanica i čišćenje i odvoz smeća na deponije izdvojila 200.000 maraka, a toliko je planirano i ove godine.

Prije nekoliko godina HE “Bajina Bašta” počela je da uklanja otpad iz akumulacije specijalnim brodom za sakupljanje plastične ambalaže. Sličan projekat najavljivan je i u Višegradu, ali do njegove realizacije još nije došlo.

- Pri realizaciji projekta prekogranične saradnje zaštite Drine i njenih pritoka napravljena su dva broda čistača plutajućeg otpada, koji još nisu stavljeni u funkciju - kaže vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Višegrad Olivera Todorović.

Prema njenim riječima, ovi brodovi su koštali po 30.000 evra.

Očuvanja čistoće rijeke Drine postao je ne samo lokalni i regionalni, već i međudržavni problem. Sve dosadašnje akcije nevladinog sektora, ekoloških udruženja, preduzeća, pa i samih građana nisu dale veće rezultate. Na potezu su države koje snagom svojih zakona i institucija mogu da vrate stari sjaj i boju našim rijekama.

Jezero Perućac

Jednu od najljepših turističkih destinacija u BiH, jezero Perućac, preplavile su gromade smeća pristigle iz rijeke Drine.

Iako je proteklih godina u turizam opštine Srebrenica uloženo više od milion maraka, ovo jezero predstavlja ruglo opštine i mogući izvor zaraze.

Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u opštini Srebrenica Mirsad Mustafić potvrdio je “Glasu Srpske” da je gotovo cijela površina vještačkog jezera Perućac preplavljena plastičnim flašama i drugim otpadom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana