Proizvođači tovnih svinja i živine u Srpskoj zabrinuti

Glas Srpske
Proizvođači tovnih svinja i živine u Srpskoj zabrinuti

Utvrđene kvote pogodovaće, prije svih, domaćim prerađivačima, koji su i do sada, uglavnom zaobilazeći domaće farmere, uvozili velike količine sirovog i zamrznutog mesa

PREDSTAVNICI Udruženja uzgajivača svinja i Poslovne zajednice živinara Republike Srpske ne očekuju da će se bitnije poboljšati njihov ekonomski položaj i da će biti stvoreni uslovi za veći plasman njihovih proizvoda poslije donošenja najnovijih tarifnih kvota za uvoz mesa u BiH, kao i omjera za otkup iz domaće primarne proizvodnje. Šta više, oni smatraju da će utvrđene kvote pogodovati, prije svih, domaćim prerađivačima, koji su i do sada, uglavnom zaobilazeći domaće farmere, uvozili velike količine sirovog i zamrznutog mesa. Podsjetimo da je Savjet ministara BiH u četvrtak utvrdio uvozne tarifne kvote za meso koje su u vezi sa otkupom iz domaće primarne proizvodnje i to u omjeru 2:1 za svinjsko i 1:1 za goveđe i pileće meso. Drugim riječima, to znači da su uvoznici obavezni da za svaki kilogram uvezenog svinjskog mesa od domaćih proizvođača otkupe dva kilograma, ali žive mjere svinja, dok je kod pilećeg i goveđeg mesa omjer uvoza i otkupa domaćeg 1:1. Osim toga, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH predložilo je Savjetu ministara da tarifna kvota za uvoz svinjskog mesa bude količinski smanjena sa 652 na 326 tona, dok su uvozne kvote za goveđe i pileće meso zadržane na ranijem nivou. U skladu sa ovim, otkup je vezan za domaće komercijalne i registrovane proizvođače, za organizatore proizvodnje, preduzeća i zemljoradničke zadruge registrovane za otkup stoke namijenjene za sopstvenu preradu ili prodaju za dalju preradu. Jedan od najvećih, ako ne i najveći uzgajivač svinja u BiH, i predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić izjavio je našem listu da se od utvrđenih uvoznih kvota, bar kada su u pitanju farmeri, ne može očekivati neka korist, jer se i ranije pokazalo da se to u određenoj mjeri poštuje samo na početku primjene, a kasnije se radi po starom. Kasnije gotovo niko i ne kontroliše omjer uvoznog mesa i otkupa domaće žive stoke, a to pojedinim uvoznicima pruža mogućnost zloupotrebe i izbjegavanja domaćih proizvođača. - Inače, uzgajivači svinja, ali i ostali proizvođači stoke u Republici Srpskoj, u veoma su nezavidnoj situaciji, jer zbog skupog žita i gotove stočne hrane, te niskih cijena žive stoke gotovo da i nemaju računa da se bave uzgojem. Mnogi su zbog toga rasprodali svinje, pa trenutno kod nas i ne postoje neke značajnije količine - rekao je Maljčić. On je dodao da se ranije za kilogram žive mjere svinja moglo kupiti osam kilograma kukuruza, dok se sada ova žitarica prodaje po 60 i više feninga po kilogramu, a žive svinje u prosjeku po 2,60 maraka za kilogram. U Poslovnoj zajednici živinara Republike Srpske našem listu su potvrdili da su još od ranije u principu bili protiv uvođenja uvoznih kvota za pileće meso, jer se zbog izostanka kontrole primjene tih kvota malo ili nikako ne otkupljuje piletina od domaćih proizvođača. Direktor ove poslovne zajednice Nebojša Rakić rekao je da se uvozi sve i svašta, između ostalog velike količine pilećeg mesa, koje u zemljama porijekla niko ne želi da kupi, zbog lošeg kvaliteta ili iz nekih drugih razloga. - Takve proizvode mnogi naši mesoprerađivači uvoze po bagatelnoj cijeni i na domaćem tržištu ih prodaju takođe po nižoj, dampinškoj cijeni, čime stvaraju nelojalnu konkurenciju i direktno ugrožavaju domaću proizvodnju, koja tržištu i prerađivačima može da ponudi piletinu i ostale živinarske proizvode mnogo boljeg kvaliteta, nego što ga imaju oni iz uvoza - izjavio je Nebojša Rakić. M. MILjUŠ NA PIJACAMA Cijene žive stoke na pijacama u Republici Srpskoj već duže vrijeme uglavnom su nepromijenjene, a po mišljenju farmera, dosta su niske i nerealne u odnosu na pravu vrijednost. Tako su proteklog utorka na stočnoj pijaci u Bijeljini prasići prodavani po cijeni od dvije do 2,4 marke po kilogramu žive mjere, svinje od 1,90 do 2,20 maraka. Telad su koštala između 4,5 i pet maraka, a junad 3,6 maraka po kilogramu. Istovremeno, na stočnoj pijaci u Banjoj Luci cijena prasića je iznosila od 2,7 do tri marke po kilogramu žive mjere, utovljene svinje tri marke, telad 5,5 do šest, jagnjad 4,5 maraka...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana