Barijere koče izvoz
Banjaluka - Necarinske barijere sa kojima se susreću izvoznici iz RS i BiH mnogo su prisutnije na tržištima CEFTA, nego u Evropskoj uniji, a najizraženije su u Srbiji i Hrvatskoj.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ističu da su barijere zemalja CEFTA potpuno neopravdane i da predstavljaju otvoreno kršenje odredbi CEFTA i principa slobodne trgovine.
Među najčešćim barijerama ističu se predugo zadržavanje robe na graničnim prelazima, te nepriznavanje nalaza i sertifikata o ispravnosti i kvalitetu domaćih proizvoda.
- Ove barijere jedan su od osnovnih uzroka dugogodišnjeg deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA. S druge strane, naši proizvođači nisu ravnopravni ni na domaćem tržištu, jer sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban uticaj stranih trgovačkih lanaca - kažu u STK.
Necarinske barijere vezane za postupak carinjenja i odobravanja plasmana najčešće se ogledaju u konstantnom podvrgavanju kontrolama proizvoda istog proizvođača iz BiH, za čije se rješenje čeka posljednji dan propisanog zakonskog roka od 60 dana.
Pored toga, proizvođači vode iz BiH, osim jednog u vlasništvu kompanije iz Hrvatske, ne mogu dobiti dozvolu za izvoz, niti im se priznaju sertifikati izdati u EU. Za izvoz stiropora, proizvođač iz BiH mora izdvojiti oko 5.200 KM za analizu, a odobrenje čekati godinu.
- Pored tih, primjenjuju se i necarinske barijere formalno-tehničkog karaktera. Tako se, u sektoru građevinarstva priznaju isključivo atesti IGH iz Zagreba, koji su redovno skuplji i od onih izdatih u EU - ističu u STK.
Česti su i problemi pri izvozu jaja u Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije.
- Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od goveđeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje i danas, iako razlozi za to već dugo ne postoje, a naši prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je porijeklo goveda iz Srbije - kažu u STK i dodaju da, ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA, BiH treba povećati sve administrativne troškove i troškove carinjenja na uvoznu robu od 100 do 600 odsto, odnosno primijeniti puni reciprocitet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe.
- Ovaj problem se može riješiti i mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile BiH i Srbija - kazali su u STK.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS Vladimir Usorac kaže da proizvodi u BiH ulaze bez ikakvih problema i stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima.
- BiH samo sa Hrvatskom gubi 24 miliona KM godišnje na veterinarskom pregledu. Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47 KM, a kad mi izvozimo u Hrvatsku plaćamo 435 maraka veterinarski pregled - naglasio je Usorac.
On ističe da je izvoz u Srbiju i Hrvatsku veoma otežan zbog same BiH.
- U svim zemljama svijeta pregled robe pri izvozu obavlja se na posljednjoj carinskoj ispostavi prema državi u koju se izvozi, dok se kod nas obavlja u regiji kojoj izvoznik pripada, tako da imamo dupli posao - kazao je Usorac.
Protokol sa Srbijom
U STK ističu da je u cilju potpunog uklanjanja barijera pregovarano sa Srbijom i Hrvatskom o zaključivanju sporazuma o uzajamnom priznavanju dokumenata akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti u spoljnotrgovinskom prometu.
- Pregovori su rezultirali parafiranjem odgovarajućeg Protokola sa Srbijom, koji je potpisan početkom ovog mjeseca, dok su pregovori sa Hrvatskom blokirani sa njihove strane - naveli su u STK.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
