Banke nemaju kud s novcem
Banjaluka - Višak oročenog novca i usporene kreditne aktivnosti primorali su banke da snize kamate na štednju koje su u oštrom padu, a procjenjuje se da će taj trend biti nastavljen.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS vrijednost depozita, koji su osnovni izvor finansiranja poslovanja banaka, na kraju prvog polugodišta iznosila je 4,733 milijarde KM. Njihov iznos je blago smanjen na godišnjem nivou, za jedan procenat, dok su od 2011. do 2014. imali trend rasta.
Bankari i ekonomisti ističu da je osnovni problem to što banke imaju višak novca koji ne mogu plasirati jer nema velikog interesovanja za kredite, prije svega, zbog lošeg stanja u privredi. Bankarski sektor zbog toga više nije ni izbliza zainteresovan za privlačenje depozita kao prije nekoliko godina.
- Nekada su me banke opsjedale i nadmetale se u visini kamate kako bi privukle depozite. Danas je situacija takva da su neke banke potpuno nezainteresovane za depozite, a i one koje jesu nude mizerne kamate - kaže jedan banjalučki privrednik.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da blago padaju i aktivne i pasivne kamatne stope navodeći da je tome najviše doprinijela izražena konkurencija među bankama. Kao razlog za pad kamata na depozite ističe konstantni rast štednje posljednjih godina koji nije praćen kreditiranjem.
- Ukoliko se nastavi rast štednje, a kreditna aktivnost bude usporena, to može negativno uticati na bankarski sektor i doprinijeti daljem padu kamata na depozite - rekao je Mišić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da su sve kamate u padu i da je razlog za to višak oročenog novca.
- Privredna aktivnost u znatnoj mjeri zamire, novih investicija nema i došlo je do viška slobodnih novčanih sredstava, a manjka dobrih projekata. Kada su u pitanju građani, oni se zadužuju uglavnom za neophodne potrebe, a najčešće je to kartično zaduživanje - kazao je Pavlović.
On je istakao da bankarski sektor RS i dalje zarađuje dovoljno, ali da je zamiranje investicija dugoročni problem koji bi za posljedicu mogao da ima dalji pad kamata, ali i otpuštanje radnika u bankama, koje neće moći da servisiraju obaveze prema tolikom broju zaposlenih.
- Trend usporavanja ekonomske aktivnosti je nastavljen, a to se dodatno usložnjava činjenicom da budžeti ostaju bez novca jer nema priliva i onda ni oni ne plaćaju svoje obaveze. To sve vodi u krajnje ozbiljnu poziciju trajne nelikvidnosti čitave zemlje. S druge strane, bankarski sistem ima novca, ali nema osnova za plasman i ključno je oživjeti investicije kako bi kreditni potencijal bio iskorišćen - naglasio je Pavlović.
Slični trendovi prisutni su i u okruženju, a pojedine banke u Srbiji najavljuju da bi kamata na štednju već krajem godine mogla da padne na nulu. Nije, međutim, isključena ni mogućnost da kamata ode u minus, što znači da banke štedišama naplaćuju čuvanje novca kao što je slučaj u Švajcarskoj.
Kreditiranje
Kreditna aktivnost u BiH na kraju prvog polugodišta povećana je za tri odsto u odnosu na kraj prošle godine što je, prema riječima Mije Mišića, skroman procenat.
- Stope kreditiranja bi morale da budu znatno više, posebno za privredu. To sada nije slučaj i kada govorimo o kreditiranju, više govorimo o građanima, tako da struktura i tog malog rasta nije povoljna - rekao je Mišić.
Prosječna kamata na depozite u RS
3,17% 2011.
2,77% 2012.
2,95% 2013.
2,49% 2014.
2,46 % polugodište 2015.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
