Socijalna karta u povoju, narodni kazan sve plići

 Socijalna karta u povoju, narodni kazan sve plići 03.10.2017 18:17 | Vesna Popović, Jovan Škrbić

Banjaluka - Redovi pred javnim kuhinjama su svaki dan sve veći, kao i broj onih koji kucaju na vrata Centra za socijalni rad, a grad još nema urađenu socijalnu kartu koja bi, između ostalog, trebalo da omogući pravedniju podjelu pomoći i veću podršku najugroženijima.

Izrada ovog dokumenta je najavljena prije oko dvije godine, a prema informacijama iz Centra za socijalni rad taj posao je tek u povoju. Objasnili su da su u toku pripreme metodologije po kojoj će raditi istraživanje.

- Na sastancima sa predstavnicima mjesnih zajednica smo dogovorili da je prvi korak snimanje stanja - istakli su u Centru i dodali da ovim istraživanjem, između ostalog, žele utvrditi na kojim lokacijama ima najviše siromašnog stanovništva. Napomenuli su da sveobuhvatno istraživanje zahtijeva i novac za njegovo sprovođenje.

- Do sada nismo dobili taj novac iako smo predlagali povećanje budžetskih sredstava po tom osnovu. S obzirom na to da je sada u toku izbor novog direktora Centra za socijalni rad ove aktivnosti nisu prioritet - naveli su u Centru.

U ovoj ustanovi kažu da se svake godine povećava broj korisnika novčane pomoći, te onih kojima je neophodna tuđa njega. Zbog toga je mnogim stanovnicima obrok iz "narodnog kazana" jedini koji pojedu u toku dana. U gradu postoji pet punktova javnih kuhinja, od čega su dva ogranci najaktivnije humanitarne organizacije Crveni krst. Jedan od korisnika je i Lazar V. koji u javnu kuhinju dolazi svaki drugi dan.

- Hranim se ovdje više od tri godine. Da nam nije ovih obroka ljudi kao ja ne bi preživjeli, zato sam zahvalan svima koji organizuju podjelu hrane u javnoj kuhinji. Hrana je dobra, kao i hljeb koji je uvijek svjež, a za nedjelju ostavim nešto hrane od prethodnih dana - rekao je Lazar V.

U javnoj kuhinji Crvenog krsta sprema se 435 obroka dnevno iako postoje potrebe za mnogo više.

- Kapacitet kuhinje je 2.000 obroka, ali zbog nedostatka novca ne možemo povećati broj korisnika. Na svakom usvajanju budžeta šaljemo dopis u kom tražimo više sredstava jer već pet godina dobijamo istu sumu od grada koja iznosi 31.200 KM mjesečno što nije dovoljno da se zadovolje potrebe - istakla je sekretar Crvenog krsta Željkica Ilić.

Pored sredstava koja grad izdvaja za Crveni krst pomoć pružaju i donatori, ali, kako kaže Ilićeva, sve rjeđe.

-  Donacije iz inostranstva su stale u potpunosti. Desi se da dođe neka sitna donacija, ali skladišta su uglavnom prazna - kazala je Ilićeva.

Da Crveni krst nije usamljen u humanoj misiji potvrđuje rad javne kuhinje "Obrok ljubavi", Udruženja "Mozaik prijateljstva", koja broji 569 korisnika.

-  Opstajemo zahvaljujući prihodima građana i jednom sedmično spremamo obrok. Od grada dobijamo 5.000 KM godišnje - kaže sekretar ovog udruženja Miroslav Subašić.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica