Pjesmom i igrom ruše predrasude

Dejana Bratić
Pjesmom i igrom ruše predrasude

Banjaluka - Da Daunov sindrom nije bolest nego stanje na koje se može uticati rehabilitacijom i uključivanjem u društvene aktivnosti pokazali su mladi učesnici Pajn projekta.

Poruku da oni mogu i hoće poslali su zajedničkim snagama sa manifestacije “Daun sindrom - život u zajednici”, koja je održana u Jevrejskom kulturnom centru “Arie Livne”. Istaknuto je da u okviru Pajn projekta šest mladih sa ovim sindromom rade već četiri mjeseca kao konobari u Zdravstveno-turističkom kompleksu “Banja Vrućica”, na šta su posebno ponosni. Pokretač projekta Zoran Jelić rekao je da je cilj osposobljavanje i osamostaljivanje osoba sa Daunovim sindromom. On je roditelj dvadesetčetvorogodišnjeg Lazara koji takođe ima ovaj sindromom, što ga je podstaklo da upozna javnost sa tim stanjem.

- Skraćenica projekta PAJN u prevodu znači pokušaj, analiziraj, izvrši, nastavi. Sve je počelo u oktobru 2016. godine na Jahorini, gdje smo proveli 20 dana na rehabilitacijskom programu pod nazivom Refleksnom masažom do bolje motorike konobarskih vještina, a program smo nastavili u Banjaluci - rekao je Jelić.

On je dodao da je cilj izgradnja centra za rehabilitaciju osoba sa Daunovim sindromom, te njihovo uključivanje u društvene aktivnosti.

- Ja sam najbogatiji čovjek na svijetu, jer svakodnevno učim od njih nešto novo, a trebalo bi da oni uče od mene. Svaki dan proveden sa njima je neko novo iskustvo - kazao je Jelić.

Majka dvadesetpetogodšnje Sandre kaže da je organizovanje ovakvih manifestacija i projekata od neizmjernog značaja.

- Nadam da će nas podržati lokalna zajednica, institucije i prijatelji. Naša želja je da osobe sa Daunovim sindromom budu ravnopravni članovi društva - rekla je Goga Radinković.

Ona je istakla da osobe sa Daunovim sindromom, nažalost, nisu dovoljno uključene u društvene aktivnosti, ali da je to ne zaustavlja u namjeri da se izbori za bolji život svoje kćerke.

- Najgore je da žalite sebe i da vas drugi sažaljevaju. To je potpuno pogrešan pristup – rekla je Radinković.

Da su roditelji najvažniji u odrastanju osobe sa Daunovim sindromom potvrdio je Jelić, te dodao da oni često mogu biti i prepreka zbog pogrešnog pristupa.

- Najveći problem velikom broju osoba sa Daunovim sindromom su njihovi roditelji koji ih skrivaju od javnosti i unazađuju. Ne treba ih zatvarati u kuću, naprotiv, potrebno je uključiti ih u što više društvenih aktivnosti - rekao je Jelić.

Film i predstava

Na manifestaciji je premijerno prikazan film mladog autora Davida Jelića “Život u zajednici osoba sa Daun sindromom”, a predstavu “Budi dobar kao Daun” odigralo je šest osoba sa Daunovim sindromom, kao i šest učenika glume Dječijeg pozorišta RS iz klase Aleksandre Spasojević.

- Ovakve manifestacije su veoma značajne i uopšteno  inkluzija osoba sa Daunovim sindromom u društvene aktivnosti.

Nažalost, oni nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u takve aktivnosti, ali Banjaluka je napravila korak naprijed i ja se nadam da će se u budućem periodu ta slika promijeniti - kazala je doktorica Snežana Kutlešić-Stević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana