49 godina od razornog zemljotresa u Banjaluci: Solidarnost otjerala strah iz razorenog grada VIDEO

"Krivi sat" na Trgu Krajine i danas svjedoči o zemljotresu koji je 27. oktobra 1969. u devet časova i 11 minuta Banjaluku gotovo sravnio sa zemljom. Grad, koji se tresao na 6,6 stepeni Rihterove skale, poslije toga nikada više nije bio isti. O dimu i prašini koji su obavili grad sa zebnjom priča baka Manda sa Starčevice koja je tada imala 41 godinu. Iako je od toga prošlo gotovo pola vijeka ona kaže da tutanj koji se čuo iz zemlje, a zatim slike užasa gradskih ulica, nikada neće zaboraviti.

- Bilo je strašno, pamtiću taj trenutak dok sam živa. Bila sam u bašti, radila sam kao i inače, kad sam čula najstrašniji zvuk. Opet. Nismo se još oporavili od onog prethodnog straha. U tom trenutku znam šta se dešava, ali ni slutila nisam da će katastrofa biti tih razmjera. Imala sam osjećaj da će se svijet srušiti. Nakon zvuka, osjetila sam da se trese tlo pod nogama, a onda kreće vriska i panika - priča devedesetogodišnja Manda.

Razrušene kuće i objekti, popucale saobraćajnice, ljudi uplakani i u panici na ulicama slika je koja je joj ostala urezana do danas.

- Uhvatila sam djecu i zajedno smo u strahu istrčali na ulicu, vladao je opšti haos. Mi komšije smo se međusobno pomagali, a nakon nekoliko sati su postavljeni šatori u kojima smo boravili dok nam nisu rekli da je kuća bezbjedna - dodaje ova Banjalučanka.

U strašnom zemljotresu stradalo je 15 građana grada na Vrbasu, dok ih je 1.117 bilo teže ili lakše povrijeđeno. Šteta je bila neprocjenjiva, 86.000 objekata je gotovo potpuno uništeno, od čega 266 škola. Banjaluka je za nekoliko minuta bila postala grad ruševina, ali ne i zaboravljena. Ljudi su stizali iz svih krajeva Jugoslavije, a na ulicama se pojavila i vojska koja je pomagala unesrećenom narodu, prisjeća se Milenko Gajić.

- Ljudi su ostali bez domova. Škole, bolnice, sve je bilo uništeno i svi smo bili na ulicama. Spavali smo u šatorima, a svi dobri ljudi iz cijele naše tadašnje države su gledali da nam pomognu - ispričao je Milenko, koji se sa dozom straha prisjeća zemljotresa, valjda onom koju ima svako ko ga je preživio.

O velikoj tragediji, ubrzo se pročulo širom Evrope. Pomoć je stizala iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i iz drugih država. Predsjednik Tito naredio je svim službama da u najkraćem mogućem roku obezbijede normalan život svim Banjalučanima.

Međuljudska solidarnost srušila je sve vjerske, nacionalne i druge razlike. Pomoć je dolazila iz svih gradova i država u okruženju. Banjaluka nikada nije zaboravila pomoć koju su joj pružili u najtežim vremenima, pa tako danas imamo "Bugarsku školu", OŠ "Holandija" kao znak zahvalnosti dvjema državama na pomoći, a u čast radnika Jugoslavije koji su prikupili novac za izgradnju Doma radničke solidarnosti. Žene iz cijele Jugoslavije su prikupile sredstva za izgradnju novog porodilišta, a sportski kolektivi za izgradnju dvorane.

Poslije zemljotresa, životi Banjalučana, ali i cjelokupno funkcionisanje grada, promijenjeni su iz korjena.

"Glas Srpske" o zemljotresu

O velikoj katastrofi koja je zadesila Banjaluku i šokirala cjelokupnu državu svjedoči i tadašnji članak "Glasa" koji je izašao 29. oktobra 1969. godine.

Na naslovnoj strani stoji moralna podrška svim građanima u naslovu "Okruženi smo velikom brigom i pažnjom čitave Jugoslavije". Takođe, na naslovnoj strani se pored slika užasa, piše o Titovoj posjeti Banjaluci i saučešća koje je uputio građanima i rukovodstvu.

Civilna zaštita

Šef Odsjeka za civilnu zaštitu i poslove teritorijalne vatrogasne jedinice grada Mladen Ćućun je, povodom navršavanja 49 godina od razornog zemljotresa, istakao da je odsjek potpuno opremljen i obučen da reaguje u slučaju eventualnih prirodnih katastrofa i zemljotresa.

- Tim za spasavanje iz ruševina broji 72 ljudi. Nabavili smo dvije radne mašine, te jedno terensko vozilo koje upravo može da pomogne u takvim kritičnim situacijama - rekao je Ćućun.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.